Evropski savjet za spoljne poslove (ECFR) ocijenio je da će glavni izazov za novu manjinsku vladu biti da pomiri interese dviju glavnih političkih grupa u Crnoj Gori.
”Vlada će se morati boriti protiv korupcije i zarobljavanja države koje Demokratska partija socijalista (DPS) navodno promoviše, istovremeno se oslanjajući na podršku te partije kako bi se vanjska politika zemlje preusmjerila na evroatlantske integracije. To znači odbacivanje sve većeg uticaja Srbije i Rusije, što bi opet moglo otuđiti Demokratski front (DF)”, navode iz ECFR u analizi koja je objavljena na sajtu te tink- tank organizacije.
Navode da lider GP URA Dritan Abazović, koji je inicirao smjenu Vlade premijera Zdravka Krivokapića, treba da pronađe način da prilagodi i ujedini te političke snage bez gubitka parlamentarne podrške.
”Upravo zato je nužna jača saradnja sa Evropskom unijom i Sjedinjenim Američkim Državama. EU i SAD mogu pomoći manjinskoj vladi da uvjeri one koji su odgovorni za zarobljavanje države da prihvate reforme i nove inicijative za stvaranje otpornih institucija”, piše u analizi čija je autorka Enđeluše Morina.
Koalicija “Crno na bijelo” (URA I CIVIS) ponudila je 17. januara svima parlamentarnim subjektima formiranje manjinske vlade, a podršku tom modelu, bez učešća u njemu, najavio je i DPS.
GP URA juče je, u okvir drugog kruga konsultacija o kadrovskim rješenjima i strukturi buduće vlade, imao sastanke sa Socijaldemokratskom partijom (SDP), Socijalističkom narodnom partijom (SNP) i manjinskim strankama.
Prema informacijama “Vijesti” sastanku su iz SDP-a prisustvovali lider Raško Konjević i funkcioneri Adis Balota i Borislav Banović. Sa njima su razgovarali funkcioneri GP URA Jovana Marović i Goran Đurović.
Teme razgovora bile su deblokiranje pregovora i privlačenje investitora, priprema sezone i da se što preciznije napravi plan djelovanja buduće vlade.
Izvori “Vijesti” kazali su da SDP do danas popodne treba da dostavi sugestije.
Predstavnici GP URA u ponedjeljak su sastanak održali sa predstavnicima Socijaldemokrata.
Iz ECFR upozoravaju da nestabilnost u Crnoj Gori i nedostatak jasne prisutnosti EU u zemlji štetni su za cijelu regiju.
”Stoga je važno da zemlje članice i institucije EU daju prioritet podršci bezbjednosnoj i odbrambenoj arhitekturi Zapadnog Balkana, te da izoluju regiju od ruskog uticaja”, poručuju iz ECFR.
Smatraju da politički preokret koji se posljednjih godina dogodio u Crnoj Gori može biti oblik smjene generacija.
”Borba zemlje protiv korupcije i njeni napori da zaštiti svoje institucije od srpskog i ruskog pritiska mogli bi biti transformacijski. Ali DF bi mogao predstavljati dugoročnu prijetnju crnogorskoj demokratiji. Ruski interesi pokušavaju da blokiraju pristupanje Crne Gore i drugih zemalja Zapadnog Balkana EU. U ovim ključnim trenucima promjena, Crnoj Gori je potrebna podrška EU i SAD-a. Ako je ne dobije, drugi globalni igrači pokušaće da popune prazninu”, navedeno je u analizi.
Podsjeća se da je na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori u avgustu 2020. godine DPS Mila Đukanovića pretrpio tijesan poraz i formirana je nova vlast koja se sastojala od “kontradiktorne mješavine saveza, u rasponu od socijalno konzervativnih, prosrpskih i proruskih nacionalista do socijalno liberalnih, prozapadnih zelenih”.
”Njihova ujedinjujuća misija bila je uklanjanje Đukanovića s vlasti i oslobađanje crnogorskih institucija od njegove autokratske i korumpirane vlasti. U tome im je pomogla prisutnost i podrška EU. Međutim, posljednjih godina ta podrška jenjava. Iako su Crnogorci generalno pro-EU, nedostatak realnih izgleda za pridruživanje uniji imao je ozbiljne reperkusije u zemlji (kao i u drugim djelovima Balkana)”, navodi se u analizi pod nazivom “Mala, ali složena: crnogorska manjinska vlada i uloga EU u demokratskim reformama”.
Dodaje se da, iako za neke obećavajuća, Vlada Zdravka Krivokapića je trajalo manje od godinu i po.
Posljednjih 14 mjeseci, kako piše u tekstu, pokazalo je da će reforma u Crnoj Gori biti teža nego što su mnogi zamišljali. A to će možda biti moguće samo uz podršku DPS-a, barem u međuvremenu.
”Crna Gora je možda mala, ali je politički složena – posebno što se tiče pitanja identiteta. Na površini, kriza proizlazi iz potrebe da se prekine parlamentarni ćorsokak formiranjem manjinske vlade koja može ponovo pokrenuti proces reformi. Ispod svega su, međutim, komplikovane borbe za moć oko dva glavna pitanja: vanjske politike i politike identiteta”, smatraju u ECFR.
”Iako je Crna Gora kandidat za članstvo u EU od 2010. godine, mnoge njene institucije još su narušene korupcijom, dok organizovane kriminalne grupe imaju širok uticaj u društvu. Njegova je Vlada nesumnjivo pokušala da riješi ove strukturne probleme, ali nije se uspjela angažovati u dalekosežnim reformama pravosuđa, niti ostvariti značajan napredak u borbi protiv korupcije”, piše u tekstu ECFR.
Krivokapić nije doveo u pitanje članstvo Crne Gore u NATO-u
ECFR u tekstu navodi da uprkos Krivokapićevoj bliskosti sa SPC, koja često ima drugačije političke interese od srpske države, on nije doveo u pitanje članstvo Crne Gore u NATO-u, niti njene šire napore u evroatlantskim integracijama.
”Takođe se držao na distanci od srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, koji ne bježi od pokušaja da dominira Crnom Gorom, pa čak i nagriza njenu nezavisnost. Upravo je ta politička orijentacija, kao i neuspješna institucionalna reforma i vjerovatno Krivokapićeva odluka da smijeni ministra pravde koji je umanjio značaj genocida u Srebrenici, podstakla prosrpski i proruski DF da bojkotuje parlament i povuče svoju podršku Vladi”, navodi se u analizi.
Bonus video:
