Radulović za "Vijesti": Nema reformi uz zavisnost od DPS-a

Neki bi “zapalili” Crnu Goru da bi dokazali svoju “istinu” Izbori, nakon tromjesečne blokade rada Skupštine i njenog raspuštanja, bili bi pogubni, a odnos snaga ostao bi manje-više isti

42185 pregleda 315 reakcija 53 komentar(a)
Da sam na mjestu Bulajića, znao bih šta činjeti: Radulović, Foto: Boris Pejović
Da sam na mjestu Bulajića, znao bih šta činjeti: Radulović, Foto: Boris Pejović

Najavljena manjinska vlada, ako bude mudrosti, može već sjutra postati jaka, široka i reformska, a ako prevlada isključivost i sve bude zavisilo od Demokratske partije socijalista (DPS), od reformi i slobodnih izbora nema ništa, poručio je zamjenik predsjednika Pokreta za promjene (PzP) i poslanik Branko Radulović.

Smatra da bi izbori, nakon tromjesečne blokade rada Skupštine i njenog raspuštanja, bili pogubni.

”Organizavala bi ih Vlada u tehničkom mandatu, u postojećim uslovima. Odnos snaga u parlamentu, ostao bi manje-više identičan. Pobjednici dodatno posvađani i razjedinjeni, posebno ‘građanisti’ i ‘nacionalisti’, opet bi trebalo da sjednu za isti sto, i opet ništa”, rekao je Radulović u intervjuu “Vijestima”.

Najavio je da će se trudiiti da unaprijedi i inicira rješenja u radu vlade, ako se ona formira, i to javno u Skupštini i van nje.

Koje je, prema Vašem mišljenju, rješenje za prevazilaženje aktuelne političke krize - manjinska ili tehnička vlada ili izbori?

Nijedno od navedenih rješenja ne vodi Crnu Goru na siguran put. Stanje i okolnosti su složeni i stalno se mijenjaju. Trebaju nam sveobuhvatne reforme i mudrost, ili će svaki dan biti sve teži i izazovniji. Neophodno je umrežiti brojne faktore i činioce da bi dobili sinergetski efekat. Što budemo išli brže tim putem biće bolje. Transformacija od autokratije ka funkcionalnoj demokratiji, izgradnja profesionalnih institucija, tranziciona pravda, revizija prošlosti, nova ekonomska i socijalna politika, sektorske reforme, jasna spoljna politika i kvalitetne evropske integracije, osnov su puta ka progresu. Pitanje je koliki su nam dometi u ovim okolnostima.

Na početku mandata sam ponudio premijeru (Zdravku) Krivokapiću 12 rezolucija sa preko 400 rješenja, održao brojne sastanke sa resornim funkcionerima, zalagao se za rekonstrukciju kako bismo ojačali Vladu. Uzalud. Ponavljam i sada da treba da nam je polazište programska platforma - izgradnja slobodne, građanske, prosperitetne i evropske Crne Gore, funkcionalna vlast i na kraju optimalna personalna rešenja da bismo taj zahtjevni program efikasno sproveli. Sve se to može brzo ako postoji volja i ako smo prevazišli lične sujete i stavili Crnu Goru ispred svega. Zato bi i (Dritan) Abazović i ostali lideri trebali da glasno pozovu na sabornost i formiranje jake i reformske vlade. To je jedina pobjednička opcija.

Može li manjinska vlada sprovesti neophodne reforme?

Najavljena tzv. manjinska vlada, ako budemo mudri, može već sjutra postati jaka, široka i reformska, a ako ne, ostaće limitirana, slaba i antireformska. Zavisi od nas. Njena reformska rješenja mogu biti podržana od strane dosadašnje parlamentarne većine, manjiskih partija, SDP-a i SD i ponekog osviješćenog depeesovca. Na taj način bismo dosegli potrebnih 49, a možda i 54 poslanika za deblokadu institucija i reformski put, izmjenu izbornih zakona, čak i za ustavne promjene. Ukoliko prevlada isključivost i sve bude zavisilo od DPS-a, od reformi i slobodnih izbora nema ništa. Tada će se vidjeti da li je neko “izdajnik” i da li je “primio milione” ili je ovo rješenje bilo iznuđeno, radom prethodne Vlade i zahtjevima “velikih igrača” prema pojedinim političkim akterima, svidjelo se to nama ili ne. Izbori, nakon tromjesečne blokade rada Skupštine i njenog raspuštanja, bili bi pogubni. Organizavala bi ih Vlada u tehničkom mandatu, u postojećim uslovima. Odnos snaga u parlamentu, ostao bi manje-više identičan. Pobjednici dodatno posvađani i razjedinjeni, posebno “građanisti” i “nacionalisti”, opet bi trebalo da sjednu za isti sto i opet ništa. Ako se danas ne mogu dogovoriti, posebno neće za pet mjeseci. Zato sam rekao da sa ovakvom političkom elitom tehnički mandat ove Vlade može trajati i deset godina. Jedini pobjednici biće (Milo) Đukanović i njegov kriminalni milje.

Treba znati, što Vlada bude jača i reformskija i vlast funkcionalnija, proces efikasniji i duži, to će na sljedećim izborima DPS biti slabiji. Tada će i “građanisti”, “manjine” i “nacionalisti” imati znatno više koalicionog kapaciteta.

Da li vidite izlaz iz složenog političkog i ukupnog društvenog stanja i krize u kojoj se nalazimo?

Jasno vidim sve izazove toga puta i rješenja koja vode Crnu Goru u društvo naprednih. Nažalost, ne prepoznajem objedinjene političke aktere koji bi stvorili potrebnu kreativnu energiju za to. U stanju smo potpunog apsurda i ludila. Našoj političkoj eliti su, nažalost, sujete, pizme, lični interesi i umišljenost ispred Crne Gore. Neki bi, izgleda, i “zapalili” Crnu Goru da bi dokazali svoju “istinu”. Jasno je da do sada nismo bili dorasili da se suočimo i riješimo se teškog i kriminogenog nasljeđa. Nadam se da ćemo se konačno uozbiljiti i shvatiti stanje u kojem se Crna Gora nalazi.

DF je najavio proteste, da li ćete ih podržati?

Kao osnivač DF-a i član njegovog Predsjedništva kao jedinog upravljačkog organa, koji sve odluke donosi konsezusom, moram nažalost da ukažem da sjednicu Predsjedništva nijesmo održali više od godinu i po dana. Apsurdno, ali istinito. Toga ko mimo Predsjedništva odlučuje da li će i kakvi biti protesti, upozorio bih na okolnosti i mogućnosti da oni čak mogu proizvesti suprotan efekat od željenog i trajno marginalizovati DF. Ikonografija, koja se na pojedim skupovima vidjela od strane ekstremnih nacionalista, može proizvesti konflikte i proširiti sukobe iz Ukrajine na zapaljivi Balkan.

Koga, od političke elite, vidite kao krivca za trenutno stanje?

Svi, neko prije, neko kasnije, neko više, neko manje. Zato i toliko “istina” u međusobnim optužbama. Još kada se mašti “da na volju”, sve lopov do lopova, nulama na kontu se ne zna broja.

Da li aktuelni predsjedavajući Strahinja Bulajić treba da zakaže sjednicu Skupštine?

Ustav i Poslovnik Skupštine su jasni. Zakazivanje sjednice tokom redovnog zasijedanja isključivo je u njegovoj nadležnosti. No, duga su tri mjeseca. Stanje se svakim danom sve više usložnjava. Treba i to da ima u vidu. Da sam na njegovom mjestu, ja bih znao šta bih činio.

Crna Gora je u sve većim socio-ekonomskim problemima, postoji opasnost od nedostatka hrane. Šta bi trebalo uraditi da se problemi ublaže?

Sve sam činio da ne bude tako. Još početkom devedesetih, pišući program Liberalnog saveza (LSCG), zagovarao sam sa profesorom Kalezićem kumulativnu samodovoljnost u hrani. U Rezoluciji 9 - Samodovoljnost u hrani i ekološka poljoprivreda sam u mjeri 9 bio predvidio osnivanje Direkcije za robne rezerve. Uzalud. Sada je neophodno sprovesti interventne, kratkoročne a i dugoročne mjere. Potrebno je utvrditi stvarne bilanse, fiskalne tokove i socijalne kategorije. Moramo mijenjati fiskalnu politiku, politiku plata i penzija, zdravstvenu i socijalnu politiku, izvršiti rebalans budžeta, zadužiti se i za potrošnju. Upozoravao sam šta će nam donijeti “Evropa sad”. Neophodno je osnovati finansijske i razvojne instititucije, fondove, sprovesti sektorske reforme, sačiniti kvalitetne “zrele” projekte, definisati novu razvojnu politiku. Sa “Maršalovim planom” treba veoma pažljivo u ovoj situaciji. Moramo znati da bismo mi kao članica EU na jedan uloženi euro dobijali 5-6 eura i više od 80 odsto bespovratnih sredstava za kvalitetne javne investicije. Za puni investicioni zamah nam je potrebno oko 10 milijardi eura. Amandmanom na budžet predložio sam početak osnivanja “Fonda za Crnu Goru” srednjoročno sa kapitalom do 2 milijarde eura, Vlada je prije neki dan predvidjela za dio projekata u periodu 2022-2026. godinu potreban iznos od 4,35 milijardi eura. A na moj amandman su se tada smijali neki “pametnjakovići”. Postajemo država glasnih neznalica. Zbog nekvalitetnog projekta zaobilaznice oko Budve morali smo vratiti novac EU.

Putinova agresija konsolidovala EU, moramo iskoristiti šansu

Kakvo je Vaše mišljenje o sukobima u Ukrajini i da li je to uticalo na konsolidaciju EU?

Bez obzira na istorijske dubioze između Ukrajine i Rusije, permanentne konflikte i slabosti velikih, u pitanju je agresija na suverenu zemlju koja će, bojim se, dugo trajati, sa ogromnim brojem žrtava, humanitarnom katastrofom i milionima raseljenih. Čekaju nas varijacije između trećeg svjetskog rata i drugog Hladnog rata. Autokrata (Vladimir) Putin će ostaviti negativan trag u istoriji čovječanstva. Zbog njega će najviše ispaštati braća - Ukrajinci i Rusi.

Putinova agresija je konsolidovala EU i to sam prvi najavio. Ona se sad konsoliduje na vojnom, bezbjednosnom, ekonomskom i demokratskom planu. Skidaju se “briselske rukavice”. Biće dosta izazova zbog ovog suludog rata, ali će izaći jača. Raduje me što njeni visoki zvaničnici uviđaju da Zapadni Balkan treba da dobije prioritet, odmah nakon Ukrajine. Crnoj Gori je spas članstvo u EU, ali želim da integracija bude proizvod uspješnih reformi, a ne samo geostrateškog interesa. Moramo iskoristiti ovu šansu.

Neću u vladu zbog principa i olakog crnogorskog etiketiranja

Zašto ste odbili ponudu da učestvujete u Vladi?

Zbog principa i olakog crnogorskog etiketiranja. Trudiću se da unaprijedim i iniciram rješenja u radu vlade, ako se ona formira, i to javno u Skupštini i van nje. Čekanjem se mnogo troši Crna Gora.

Bonus video: