DESET GODINA OD POČETKA PREGOVORA SA EVROPSKOM UNIJOM

Partije i pojedinci koče voz ka EU

"Stanje u pravosuđu i korupcija objašnjavaju, jednim dijelom, višegodišnje kašnjenje Crne Gore", kaže ambasador Francuske Timonije".

"Moglo je i moralo biti postignuto više, ali nije bilo spremnosti za suštinske reforme", smatra ministarka Marović

24950 pregleda 25 komentar(a)
Stanje u pravosuđu, korupcija, neriješeni napadi na novinare, zloupotrebe državnih resursa, problemi su na koje godinama ukazuju iz EU, Foto: Shutterstock
Stanje u pravosuđu, korupcija, neriješeni napadi na novinare, zloupotrebe državnih resursa, problemi su na koje godinama ukazuju iz EU, Foto: Shutterstock

Evropska unije od Crne Gore ima precizna očekivanja, a to su saglasnost oko uspostavljanja funkcionalnog pravosudnog sistema koji će biti transparentan, častan i kredibilan, nezavisan od privatnih i partijskih interesa, rekao je francuski ambasador u Podgorici Kristijan Timonije.

Povodom deset godina od početka pregovora Crne Gore sa EU, on je za “Vijesti” rekao da u tom procesu Crna Gora ostaje predvodnica na Balkanu i da u to nema sumnje.

”EU i njeni građani kao i građani zemalja koje teže da joj se pridruže, sve više ističu zabrinutost u pogledu jačanja temelja vrijednosti i sloboda koje se smatraju najdragocjenijom zajedničkom tekovinom evropske izgradnje. One se svode na vladavinu prava, a u praksi se ogledaju u nezavisnom pravosuđu i efikasnoj borbi protiv korupcije, čime se garantuje da država neće biti zarobljena partijskim ili nekim drugim privatnim interesima”, naveo je Timonije.

Podsjeća na rezultate posljednjeg istraživanja Delegacije EU, koji pokazuju da su crnogorski građani prepoznali stanje u pravosuđu i korupciju kao glavne prepreke na putu zemlje ka EU. Na te probleme godinama ukazuje i Evropska komisija u izvještajima za Crnu Goru, kao i na neriješene napade na novinare, zloupotrebe državnih resursa u partijske svrhe…

Timonije kaže da ova sistemska pitanja objašnjavaju, jednim dijelom, višegodišnje kašnjenje Crne Gore, nakon optimističnog početka pregovaračkog procesa.

Timonije
Timonijefoto: Luka Zeković

”Političke tenzije koje su iz toga proizišle dovele su do rizika blokade pravosudnih institucija, usljed neslaganja oko pitanja nosioca visokih funkcija, ali i do narušavanja minimalnih standarda pravosudnog aparata na najvišem nivou, čije se posljedice osjećaju i danas. Očekivanja Evropske unije od Crne Gore, odnosno njenih predstavnika koji su zastupljeni u parlamentu, vrlo su precizna - saglasnost oko uspostavljanja funkcionalnog pravosudnog sistema koji će biti transparentan, častan i kredibilan, nezavisan od privatnih i partijskih interesa”, rekao je Timonije.

Da bi se, kako je dodao, u tome uspjelo neophodno je donijeti hitne odluke koje povlače istinski smisao za odgovornost političkih partija.

Pregovori sa EU zvanično su počeli 29. juna 2012. Do sada su otvorena sva 33 pregovaračka poglavlja, a privremeno zatvorena samo tri. Crna Gora je 2020. godine prihvatila da pregovora po novoj metodologiji, kojom je predviđeno da bez ispunjavanja mjerila u poglavljima 23 i 24 (pravosuđe i vladavina prava), ne može biti zatvoreno nijedno poglavlje. Novu metodologiju je EK prihvatila na inicijativu Francuske.

Iz nove Vlade premijera Dritana Abazovića, rekli su više puta da bi do kraja godine mogli dobiti završna mjerila za ključna poglavlja, s obzirom na to da su izborom novog Tužilačkog savjeta krenule promjene u pravosuđu, koje je godinama kamen spoticanja na putu ka EU. Neophodno je, međutim, i da se izaberu članovi Sudskog savjeta i sudije Ustavnog suda, za šta je potrebna kvalifikovana većina u Skupštini.

Takođe, vlast računa i na dobre ocjene Evropske komisije zbog intenzivnije borbe protiv organizovanih kriminalnih grupa i hapšenja aktuelnih i bivših čelnika u pravosuđu - nekadašnje dugogodišnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Da je bilo više političke volje, ne bi se godine potrošile

Ministarka evropskih poslova Jovana Marović kazala je da je Crna Gora protekle decenije pokazala više političke volje, ne bi došla u situaciju da se već godinama priča o ispunjavanju privremenih i dobijanju završnih mjerila za poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava.

”Ako sagledamo dužinu pregovora država koje su se u ranijim talasima pridružile EU, posebno u posljednja dva proširenja kada su članice postale Hrvatska, Rumunija i Bugarska, mislim da je period od deset godina zaista dug vremenski okvir”, rekla je Marović za “Vijesti”.

Kada se govori o dinamici napredovanja prema članstvu, kazala je da stvari treba posmatrati sa dva aspekta - vanjskog i unutrašnjeg.

”Vanjskog, koji u proteklih 10 godina nije uvijek išao na ruku Crnoj Gori i državama regiona zbog različitih kriza sa kojima se Unija suočavala, poput finansijske, migrantske, breksita i drugih, a koje su težište vanjske politike EU pomjerale sa politike proširenja i na što mi nismo mogli uticati”, podsjetila je.

Marović
Marovićfoto: Luka Zeković

Prema njenim riječima, unutrašnji aspekt je daleko važniji i on pokazuje koliko je država kroz proces evropske integracije uspjela da se iznutra transformiše i suštinski približi evropskim vrijednostima, standardima i kvalitetu života.

”Na tom unutrašnjem planu, mislim da je moglo i moralo biti postignuto više, ali, kao što sam više puta kazala, nije bilo spremnosti za suštinske reforme. Da je Crna Gora tokom protekle decenije, pokazala više političke volje, vjerujem da danas ne bismo bili u situaciji da već godinama pričamo o ispunjavanju privremenih i dobijanju završnih mjerila za poglavlja 23 i 24. Takođe, vjerujem da bi rezultati reformi u mnogim drugim oblastima bili opipljiviji i vidljiviji građankama i građanima”, rekla je ona.

Na pitanje - može li nova Vlada da ubrza evropski put Crne Gore, odgovorila je da je nova izvršna vlast to pitanje postavila kao svoj primarni zadatak.

”Na tome rade svi resori, posvećeno i odgovorno. Vjerujem da će, kao rezultat tog rada uskoro doći i rezultati, ne samo u vidu dobijanja završnih mjerila za oblast vladavine prava i ubrzanja kompletnog procesa nego, prije svega, u boljitku koji će naše građanke i građani osjetiti na svim poljima”, kazala je ministarka Marović.

Neke odredbe Sporazuma o stabilizaciji se još ne primjenjuju

Timonije navodi da je pregovarački proces, koji je zvanično počeo 2012. godine, počivao na nekoliko čvrsto utemeljenih faktora: prihvatanje vrijednosti Evropske unije koje se ogleda u potpunoj usklađenosti sa njenom spoljnom i bezbjednosnom politikom, kredibilan demokratski put koga dokazuje politička smjena 2020. godine, zatim uspostavljanje manjinske vlade, pluralističko i multietničko društvo koje na demokratski način upravlja svojim tenzijama, bez postojanja izraženih problema sa susjedima.

”Na regionalnom nivou Crna Gora je primjer, čemu je doprinijela EU posredstvom svoje finansijske, političke i tehničke pomoći, kao nadaleko najznačajniji međunarodni kontributor. Ovako gledano, jasno je da se kasni sa konkretizacijom evropskog puta regiona koji je ucrtan 2000. godine i Crna Gora nije izbjegla neke prepreke. Proces evropskih integracija, kao, uostalom, i sama Evropska unija, postao je složeniji i zahtjevniji nego što je to bilo u prvim krugovima proširenja”, kazao je Timonije.

To, kako je dodao, ukazuje na uspješnost njene unutrašnje izgradnje, ali i na poteškoće koje su se pojavile sa novim članstvima.

Timonije
Timonijefoto: Luka Zeković

”Evropska komisija je imala priliku da pozdravi veliku agilnost država kandidata u pogledu usvajanja zakonodavstva koje je neophodno za integrisanje ‘Aki komunite’, ali i da ukaže na veoma velike propuste u primjeni tih tekstova u praksi. Možemo navesti, kao primjer, važan Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je zaključen između Crne Gore i EU 2007. godine. Neke od njegovih odredbi i dalje se ne primjenjuju, naročito u ekonomskoj i finansijskoj oblasti”, rekao je Timonije.

Prema njegovim riječima, pokretanje dinamike reformskog procesa ide, takođe, preko nove mobilizacije energija i kompetencija na nivou pregovaračke grupe, kao i nadležnih institucija i ministarstava, koji i danas imaju poteškoća sa korišćenjem sredstava koje je na raspolaganje stavila EU.

Životna sredina oblast u kojoj bi se Crna Gora mogla pozicionirati

Timonije je naveo da se novom metodologijom pružaju brojne mogućnosti koje još nisu iskorišćene i u kojima je Francuska spremna da pruži pomoć. Osim toga, na evropskom nivou se razmišlja o boljem povezivanju, na putu članstva, zemalja koje napreduju u određenim oblastima pregovaračkog procesa, i njihovoj progresivnoj integraciji.

”Životna sredina bi mogla biti oblast u kojoj bi se Crna Gora mogla proaktivno pozicionirati, kako je to uradila politički još 1993. godine. Kao članica NATO-a, korisnica eura, Crna Gora je već dosta napredovala na evropskom putu i ima sve šanse da bude prva zemlja zapadnog Balkana koja će biti nova članica EU, pod uslovom da konkretno pokaže da ova deseta godišnjica pregovaračkog procesa predstavlja nastavak procesa koji se pokazao težim nego što se očekivalo, ali koji ostaje kredibilan i, u svakom slučaju, najaktivnija snaga transformacije društva u željenom pravcu”, poručio je Timonije.

Uljarević: Evropske integracije se i dalje doživljavaju površno

Dekada pregovora treba da bude crvena lampa svima da je krajnje vrijeme da se neke strateške stvari razvoja države konsensualno dogovore, ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.

”To znači da vladavina prava ne može podrazumijevati krojenje zakona i praksi kako to odgovara hiru ili interesu onog ko ima vlast i moć, jer vidimo da su i to promjenljive kategorije. Takođe, izvršna vlast mora biti servis građana i građanki u kojem se zapošljavanja vrše isključivo na bazi znanja i struke a ne partijskih knjižica, a Skupština mjesto konstruktivnog dijaloga zasnovanog na argumentima. Dok se na taj način ne postave temelji, sva retorička posvećenost integracijama će ličiti na beskonačno trčanje hrčka u krug, što je možda korisno za njega, ali ako se pretjera, to ukazuje na bolest”, rekla je ona “Vijestima”.

Crna Gora, kako je kazala, obilježava dekadu pregovora sa EU, a čini se da je EU sve življa pokretna meta.

Uljarević
Uljarevićfoto: Luka Zeković

“Naši donosioci odluka se prkosno odupiru usvajanju demokratskih pristupa u vođenju politike i upravljanju institucijama ili neprimjereno pojednostavljuju složene i zahtjevne zadatke od čijeg valjanog ispunjavanja će zavisiti da li ćemo se i kad kao društvo urediti i stvoriti pretpostavke za održiv napredak. Evropske integracije se i dalje doživljavaju površno, kao jedan suvi, birokratski poduhvat, ne razumije se sadržaj briselskih mjerila koja su olako preuzeta kao obaveze. Na nesmjenjivost vlasti je često ukazivano i iz Brisela kao na izraz demokratskog deficita Crne Gore. To smo riješili. Međutim, promjene vlasti, zasada, donose uglavnom samo promjene aktera, ali ne i politika i odnosa prema javnom interesu, institucijama, građanima i građankama”, rekla je Uljarević.

Podsjeća da sva istraživanja javnog mnjenja ukazuju na visok stepen podrške građana i građanki članstvu u EU, a Crna Gora ima i podršku EU i značajnog dijela država članica.

”To ogoljava stvari - jasno je da su naši donosioci odluka kočničari ovog voza. Razlozi su, naravno, različiti - od nerazumijevanja procesa, preko računanja svojih partikularnih i ličnih koristi i šteta, do možda jače posvećenosti nekim drugim državama nego Crnoj Gori u kojoj su korisnici budžetskih sredstava”, kazala je Uljarević.

Hronologija pregovora

29. jun 2012 - Zvanični početak pregovaračkog procesa između Crne Gore i EU

18. decembar 2012 - poglavlje 25 – Nauka i istraživanje otvoreno i privremeno zatvoreno;

15. april 2013 - poglavlje 26 – Obrazovanje i kultura otvoreno i privremeno zatvoreno;

18. decembar 2013 - otvorena poglavlja 5 – Javne nabavke, 6 – Privredno pravo, 20 – Preduzetništvo i industrijska politika, 23 – Pravosuđe i temeljna prava, 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost;

31. mart 2014 - otvorena poglavlja 7 – Pravo intelektualne svojine, 10 – Informaciono društvo i mediji;

24. jun 2014 - otvorena poglavlja 4 – Sloboda kretanja kapitala, 31 – Vanjska, bezbjedonosna i odbrambena politika, 32 – Finansijski nadzor;

16. decembar 2014 - otvorena poglavlja 18 – Statistika, 28 – Zaštita potrošača i zdravlja, 29 – Carinska unija, 33 – Finansijske i budžetske odredbe;

30. mart 2015 - otvorena poglavlja 16 – Porezi i 30 – Vanjski odnosi;

22. jun 2015 - otvorena poglavlja 9 – Finansijske usluge, 21 – Transevropske mreže;

21. decembar 2015 - otvorena poglavlja 14 – Saobraćajna politika i 15 – Energetika;

30. jun 2016 - otvorena poglavlja 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika i 13 – Ribarstvo;

13. decembar 2016 - otvorena poglavlja 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj i 19 – Socijalna politika i zapošljavanje;

20. jun 2017 - otvorena poglavlja 1 – Sloboda kretanja robe i 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata; Privremeno zatvoreno poglavlje 30;

11. decembar 2017 - otvorena poglavlja 2 – Sloboda kretanja radnika i 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga;

25. jun 2018 - otvoreno poglavlje 17 – Ekonomska i monterana unija;

10. decembar 2018 - otvoreno poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene;

30. jun 2020 - otvoreno posljednje pregovaračko poglavlje 8 – Konkurencija.