Demokratska partija socijalista (DPS) i Socijaldemokratska partija (SDP) razmatraju da uskrate podršku Vladi premijera Dritana Abazovića ukoliko on ostane pri stavu da izvršna vlast sjutra odlučuje o usvajanju temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) - saznaju “Vijesti”.
Prema informacijama lista, te dvije stranke bi, u slučaju da takvu odluku i donesu, mogle već u petak da objave da uskraćuju podršku njegovom kabinetu.
Izvor “Vijesti” kazao je da DPS i SDP još utvrđuju detalje djelovanja, i da je u ovom trenutku najizglednije da će Skupštini podnijeti inicijativu za skraćenje njenog mandata, a ne inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Vladi.
Prema nezvaničnim informacijama predsjednik države i lider DPS-a Milo Đukanović pozvao je danas na sastanak Abazovića i lidera SDP Raška Konjevića, kao i predstavnike manjinskih partija koje su u Vladi, kako bi se razgovaralo o pitanju temeljnog ugovora, potvrđeno je sinoć Vijestima.
Drugi izvor rekao je da će danas u Vladi, a ne u Predsjedništvu, biti održan sastanak lidera parlamentarne većine.
Predsjedništvo GP URA sinoć je razgovaralo o predstojećim izazovima, koji mogu ubrzati kraj Vlade čiji je predsjednik iz te partije. Izvor iz URA je kazao da su Abazoviću zamjerili na tome što ih je praktično doveo pred svršen čin.
Abazović je sinoć, kako je potvrđeno listu, o temi koja bi mogla da sruši Vladu, razgovarao sa Đukanovićem. Sagovornik je kazao da su u pitanju bile konsultacije.
Prema Ustavu (član 84), Skupština može skratiti mandat na predlog predsjednika države, Vlade ili najmanje 25 poslanika.
Skraćenje mandata parlamentu bio bi put u vanredne parlamentarne izbore.
Sagovornik “Vijesti” rekao je da ministri SDP-a Raško Konjević i Ranko Krivokapić ne namjeravaju da izađu iz Vlade ako joj bude uskraćena podrška, već planiraju da ostanu u njoj u tehničkom mandatu, u koji će ona ući ako Skupštini bude skraćen mandat.
DPS Mila Đukanovića podržava Vladu iz parlamenta s 29 poslanika, iako nije u njoj.
Ta stranka je, za razliku od SDP-a i opozicionih Socijaldemokrata (SD) - koji su žestoko reagovali na radnu verziju temeljnog ugovora koji je Vlada prošle sedmice načelno usaglasila sa SPC - javno nastupala blaže, ističući da ne treba žuriti s potpisivanju dokumenta.
Uprkos tome, funkcioneri DPS-a nisu pozivali “grupe građana”, koje u znak nezadovoljstva protiv temeljnog ugovora najavljuju blokade saobraćajnica i nove proteste, da odustanu od toga.
DPS je zbog crkvenog pitanja, koje je Đukanović aktuelizovao krajem 2019. godine na partijskom kongresu najavom “obnove istorijski neupitne crnogorske pravoslavne crkve”, izgubio vlast na izborima u avgustu 2020.
Prema saznanjima “Vijesti”, premijer Abazović i njegova partija insistiraju na tome da se temeljni ugovor nađe sjutra na Vladi, pa i po cijenu njenog “pada”. Premijer kao argumente navodi da što prije treba staviti tačku na to pitanje.
Prije nego što izvršna vlast bude razmatrala dokument, on danas mora proći Komisiju za politički sistem, kojom predsjedava potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Konjević.
”Vijesti” saznaju da Konjević neće insistirati da se temeljni ugovor povuče iz procedure uprkos neslaganju sa njegovim djelovima. Komisija formalno može da traži izmjene sadržaja dokumenta, objašnjeno je Vijestima u Vladi.
Ona, prema Poslovniku Vlade, odlučuje većinom glasova prisutnih članova, a ako dokument ne prođe to tijelo, ne bi trebalo da ide pred ministre i premijera. Međutim, premijer ima pravo da materijal uvrsti na dnevni red iako nije dobio podršku Komisije.
Ako temeljni ugovor bude na sjutrašnjoj sjednici, Vlada će o njemu odlučivati kvalifikovanom većinom, uprkos tome što to nije predviđeno Poslovnikom, ali jeste koalicionim sporazumom partija nove vlasti.
One su se dogovorile da se Vlada o pitanjima “od vitalnog državnog i nacionalnog interesa”, kao što su temeljni ugovor, regionalna inicijativa “Otvoreni Balkan” i popis stanovništva, izjašnjava na taj način. Vlada međutim nije utvrdila šta je kvalifikovana većina, koja u Skupštini predstavlja dvotrećinsku ili tropetinsku većinu od ukupnog broja poslanika.
Vlada sa premijerom ima 21 člana.
Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, podršku usvajanju temeljnog ugovora osim premijera trebalo bi da daju ministri iz Socijalističke narodne partije (SNP) i albanskih stranaka, neizvjesna je podrška svih ministara iz GP URA, dok bi predstavnici Bošnjačke stranke (BS) mogli da budu uzdržani, rekli je Vijestima više izvora.
Kako list saznaje, upitno je da li će za temeljni ugovor glasati ministri iz GP URA Jovana Marović i Filip Adžić.
”Vijesti” od njih nisu dobile odgovor kako će se izjasniti, ali su listu iz GP URA nezvanično kazali da, bez obzira na različita mišljenja o toj temi, očekuju da svi njihovi ministri glasaju za to da se pitanje temeljnog ugovora konačno riješi.
Adžić je krajem 2020, uoči izjašnjavanja Skupštine o izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti, podnio ostavku na poslaničku funkciju, nakon čega je imenovan za Abazovićevog savjetnika, koji je bio vicepremijer u prethodnoj Vladi.
Mogućnost razlaza u vlasti nagovještavaju i žestoke optužbe koje su juče razmijenili Abazović i Konjević.
Premijer je optužio potpredsjednika Vlade da “priželjkuje sukobe sopstvenih građana”, poručujući da mu “ne pada na pamet da potpadne pod pritisak grupice ekstremista unutar Vlade, ili grupice ekstremista koji zbog toga što su prestale državne apanaže, pokušavaju Crnu Goru da vrate u devedesete”.
Konjević mu je odgovorio da je “bolje biti ‘ekstremista’ za svoju državu, nego njen ‘izdajnik’”.
Na pitanje “Vijesti” hoće li inicirati smjenu Konjevića i Krivokapića zbog njihovog i ponašanja SDP-a u vezi s namjerom Vlade da potpiše temeljni ugovor, Abazović je odgovorio da “lično nema nikakav prbolem s bilo kojim ministrom, računajuči i njih”.
Ministar pravde Marko Kovač, kazao je da smatra da je temeljni ugovor treba potpisati što prije, i da Vlada neće “pasti” zbog toga.
Osim Vlade, tekst ugovora morao bi da prođe kroz Sinod SPC, nakon čega bi trebalo da se pristupi dogovoru u vezi s datumom potpisivanja.
Patrijarh srpski Porfirije saopštio je prošle sedmice, tokom susreta s Abazovićem u Beogradu, da će biti jedan od potpisnika, dok je premijer najavio da će se potpisivanje obaviti u Crnoj Gori.
Đurović: Vjerujem da će lideri doći na dijalog o pravosuđu
Predsjednica Skupštine Danijela Đurović kazala je “Vijestima” da vjeruje da trenutne političke okolnosti neće spriječiti lidere partija da dođu na parlamentarni dijalog o imenovanjima čelnika pravosuđa, koji je zakazala za sjutra.
“Kao što sam najavila, uputila sam poziv liderima partija koje participiraju u Skupštini, na dijalog o ključnim pitanjima koja se odnose na probleme u pravosuđu. Ostajem pri pozivu i vjerujem da trenutne političke okolnosti neće spriječiti predsjednike partija da dođu na sastanak i daju doprinos rješavanju najvažnijih pitanja koja će se naći na agendi tog dana, a koja znače odblokiranje procesa pristupanja EU, što bi trebalo da nam bude zajednički cilj”, istakla je Đurović.
Otpočinjanje razgovora s ciljem deblokade ključnih pravosudnih institucija, Đurović i Abazović najavili su početkom maja.
Delegacija EU: Fokusirati se na reforme iz evropske agende
Očekujemo da se svi politički akteri i institucije fokusiraju na reforme iz evropske agende i da rade zajedno u cilju napretka Crne Gore - kazali su “Vijestima” iz Delegacije EU u Podgorici.
Oni su na pitanje da li su tačne informacije da su ambasadori u ponedjeljak na sastanku s Abazovićem izrazili zabrinutost da bi potpisivanje temeljnog ugovora moglo da izazove političku nestabilnost i dovede do “pada” Vlade, odgovorili da ne komentarišu navode o pitanjima koja su predmet razgovora diplomata na zatvorenom sastanku. “Kao što je ranije rečeno, pozdravljamo strateški prioritet nove Vlade da ubrza pregovore o pristupanju EU i očekujemo da se svi politički akteri i institucije fokusiraju na reforme iz evropske agende i da rade zajedno u cilju napretka Crne Gore na putu pristupanja EU, u konstruktivnom duhu i u interesu crnogorskih građana”, poručuju.
Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, ambasadori su Abazoviću na sastanku sugerisali i da temeljni ugovor u ovom trenutku ne bi trebalo da mu bude prioritet, već reforme u oblasti vladavine prava, jer postoji mogućnost da Crna Gora u septembru počne sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja. Država je otvorila sva poglavlja (33), a zatvorila privremeno samo tri.
Bonus video:
