ŠTA NAKON ŠTO JE UKINUT ZAKON KOJIM SU ODLOŽENI IZBORI

Đukanović vaga šta mu je činiti

Iz kabineta predsjednika države juče nisu mogli da preciziraju da li će biti izbora 23. oktobra. Sudija Iličković: Glasao sam za odluku, ali sam dao izdvojeno mišljenje jer je ona nepotpuna i necjelovita, donijeta sa zakašnjenjem, zbog čega su nastupile mnoge štetne posljedice koje će biti vrlo teško otkloniti

65079 pregleda 97 komentar(a)
Đukanović, Foto: Luka Zeković
Đukanović, Foto: Luka Zeković

Iz kabineta predsjednika države Mila Đukanovića juče nisu mogli da preciziraju šta će se desiti, odnosno da li će biti izbora 23. oktobra, nakon što je Ustavni sud (US) ukinio Zakon o dopuni zakona o lokalnoj samoupravi.

US juče je ocijenio neustavnim dopune zakona, na osnovu kojih su odloženi izbori u 14 opština, ali nije obustavio radnje u vezi sa izborima i one koje su već završene - u nekim opštinama su reizabrani predsjednici i to svi iz Demokratske partije socijalista.

”...Uzimajuću u obzir značaj same tematike, kao i prerogative predsjednika Crne Gore, prije nego li bude i zvanično objavljena odluka Ustavnog suda Crne Gore povodom konkretnog predmeta, odnosno prije nego što bude stupila na snagu, smatramo da je smislenije i prihvatljivije da se zasada uzdržimo od davanja projekcija pravnih posledica, koje će ona neminovno proizvesti u crnogorskom pravnom sistemu. Na kraju, predsjednik Crne Gore će detaljno analizirati i spoznati sadržinu pomenute odluke, a zatim postupiti u potpunosti i blagovremeno u skladu sa njenim pravnim dejstvom”, piše u odgovoru Borisa Bastijančića, savjetnika predsjednika za ustavni sistem i pravna pitanja.

”Vijesti” su pitale za pravne konsekvence odluke US i kako će Đukanović, koji je i lider DPS-a, postupiti nakon potvrde neustavnosti dopuna zakona.

Bastijančić je podsjetio da je Đukanović ranije Skupštini vratio na ponovno odlučivanje zakon o dopuni Zakona o lokalnoj samoupravi. On je, kako navodi, ukazivao na pravne posljedice, nedoumice i otvorena bitna pitanja koja nastaju u karakterističnim političkim situacijama, uz refleksiju na polje crnogorskog ustavnog sistema i postulata ustavnog prava uopšte, ukoliko bude došlo do usvajanja i proglašenja ovog zakona.

”Da je sve to s razlogom činio, potvrdili su mnogobrojni izazovi nastali u praksi povodom neposredne primjene propisa pretpostavljene pravne perfektnosti, kao i juče donesena odluka Ustavnog suda Crne Gore”, rekao je Bastijančić.

Ustav daje mogućnost predsjedniku države da jednaput odbije potpisivanje zakona, dok je nakon njegovog ponovnog usvajanja u Skupštini to dužan da učini. Za dopune tog zakona u Skupštini glasali su poslanici DPS-a, Socijalističke narodne partije, koalicije “Crno na bijelo”, Bošnjačke stranke i Socijaldemokratske partije.

Zbog izazova koje ostavlja odluka US, kojom se samo konstatuje da zakon nije u skladu sa Ustavom, juče su na sjednici ustavnosudske instance izdvojili mišljenje sudije Miodrag Iličković i Milorad Gogić, i ona će kao takva biti objavljena u “Službenom listu”, uz odluku Suda.

Iličković
Iličkovićfoto: Savo PRELEVIC

”Glasao sam za odluku da su dopune zakona neustavne, ali sam dao i izdvojeno mišljenje jer je odluka nepotpuna i necjelovita, donijeta sa zakašnjenjem, zbog čega su nastupile mnoge štetne posljedice koje će biti vrlo teško otkloniti”, rekao je sudija Iličković “Vijestima”.

Odluka US, kakve je donijeta, dodao je on, ostavlja dileme:

”Da li ponovna odluka o izboru predsjednika opština i dalje egizstiraju u pravom sistemu, iako su zakonski i Ustavno problematične. Zatim, odluka predsjednika Crne Gore o raspisisvanju izbora za 23. oktobar s obzirom na to da one poizilaze iz zakona koji je proglašen neustavnim i koji je prestao da važi. Da li je ukidanjem zakona ostala pravna praznina, a ja mislim da jeste... Ko treba da popuni tu pravnu prazninu, na koji način i kojom većinom jer bi trebalo da se mijenja Zakon o izboru odbornika i poslanika za šta je potrebna dvotrećinska većina u Skupštini”.

Sudija kaže da se postavlja i pitanje šta sa rokovima za pojedine izborne radnje, kao što je recimo finansiranje partija u kampanji jer je to u vezi sa trošenjem budžetskih para, zatim šta sa zabranom zapošljavanja...

”Na ova i neka vrlo važna pitanja sud nije dao odgovor. Insistirao sam da sud donese što pre odluku kako se ne bi došlo u sadašnje stanje gdje imamo vrlo ozbiljne dileme koje ostavljaju prostor za razne spekulacije. Ovako necjelovita i nepotpuna odluka će unijeti dodatnu pravnu konfuziju i ostaviti sve dileme neriješenim, što je bila obaveza US da riješi”, kaže sudija za “Vijesti”.

Predlog za ocjenu ustavnosti podnijeli su ranije poslanici Demokratskog fronta i dvije NVO - CDT i Akcije za socijalnu pravdu.

Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica je u sopštenju pozdravio odluku US, navodeći da je opravdana, ali je donesena sa velikim zakašnjenjem.

Koprivica
Koprivicafoto: CDT

“Da je ovaj sud reagovao na vrijeme, odmah nakon sporne promjene zakona, mogla se spriječiti nastala šteta, haos u pravnom sistemu, ali i simbolične posljedice koje za demokratije imaju ovako nasilni pravni činovi”, naveo je on.

Za 23. oktobar raspisani su izbori u Podgorici, Tivtu, Budvi, Plužinama, na Žabljaku, u Bijelom Polju, Šavniku, Baru, Danilovgradu, Kolašinu, Pljevljima, Plavu, Rožajama i gradskoj opštini Golubovci.

Bastijančić: Nema osnova za prijevremene predsjedničke izbore

Bastijančić navodi da nema razloga za prijevremene predsjedničke izbore. Poslanik DF-a Milan Knežević je prethodnih dana iz skupštinskih klupa poručio da će oni tražiti prijevremene parlamentarne i predsjedničke izbore zajedno sa lokalnim 23. oktobra.

Na pitanje da li postoji pravno uporište za to, Bastijančič podsjeća da je Ustavom utvrđeno da mandat traje pet godina, kao i razlozi njegovog prijevremenog prestanka: ...

”(Puni) mandat predsjednika Crne Gore prestaje istekom vremena na koje je biran, dok se to ranije može desiti samo u taksativno pobrojanim slučajevima i to: 1) ako Predsjednik CG podnese ostavku, 2) ako je trajno spriječen da vrši svoju dužnost i 3) razrješenjem. Da bi se u takvim slučajevima izbjegao ustavnopravni vakuum, najvišim pravnim aktom propisano je da do izbora novog predsjednika CG, kao i u slučaju njegove privremene spriječenosti da obavlja funkciju, istu obnaša predsjednik Skupštine”.

Bastijančić
Bastijančićfoto: Boris Pejović

Bastijančić kaže da ako bi “političke elite otvorile konkretnu raspravu o jednoj ustavnopravno neodrživoj ideji, kakva je svakako raspisivanje prijevremenih predsjedničkih izbora, zarad izglednog pristupnja njenoj realizaciji, to bi bio put, bez povratka, u “ustavnu anarhiju’’, i u konačnom - faktički slom pravnog potretka države CG i njenog političkog sistema, uz flagrantno obesmišljavanje daljeg postojanja i funkcionisanja naših najznačajnijih institucija demokratskog parlamentarnog sistema vlasti”.

”Stoga, čisto sumnjamo da bi se u ovakvom društvenopolitičkom ambijentu u takav pravni egzibicionizam i opasnu institucionalnu avanturu upustio iko od odgovornih noslilaca najviših javnih funkcija, te da je takav scenario ikako vjerovatan”, dodaje on.

Bastijančić dodaje da predsjedničke izbore raspisuje predsjednik Skupštine, najkasnije 120 dana prije isteka mandata. Odlukom o raspisivanju izbora, navodi, određuje se dan njihovog održavanja, s tim da od dana raspisivanja do dana održavanja ne može proteći manje od 60 ni više od 90 dana.

”Dakle, imajući u vidu notornu činjenicu da je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović inaugurisan na Cetinju, 20. maja 2018. i cijeneći prethodno navedene norme, od 20. januara naredne godine počinje da teče rok u kojem predsjednik/ca Skupštine može raspisati izbore..., odnosno donijeti odluku o raspisivanju izbora i odrediti datum njihovog održavanja, pretpostavlja se, uz pravovremeno obavljene konsultacija sa predstavnicima političkih partija zastupljenjih u najvišem zakonodavnom domu”, rekao je Đukanovićev savjetnik.

Suhih: Očekujemo neko razjašnjenje

Predsjednik Skupštine glavnog grada Đorđe Suhih (SD) očekuje da će US dati neko pojašnjenje i smjernice: “Postoje institucije sistema koje su nadređene. Mi smo do sada slušali prvu instituciju sistema koja nam je nadređena - Ministarstvo javne uprave i njihove stavove. Normalno, s tim što se čekao stav Ustavnog suda koji je najmjerodavniji”, istakao je Suhih za “Vijesti”.

On je ranije zakazao sjednicu SO Podgorica, na kojoj je Ivan Vuković (DPS) dobio još jedan mandat - bez izbora, pozivajući se na mišljenje MJU.

Suhih
Suhihfoto: Boris Pejović

Suhih kaže da postoji problem, jer ne mogu sprovesti izbore onog dana kada je trebalo po do tada važećem zakonu. Istakao je da neće imati više sjednica Skupštine glavnog grada i da očekuje da će se to pitanje u međuvremenu razjasniti.

”Da li će biti dozvoljen rad odbornicima... Tu zakon ima dvije različite stavke koje idu praktično jedna iza druge. Mandat odbornika kao i predsjednika Skupštine traje četiri godine, a s druge strane, mandat odbornika prestaje onog trenutka kad se potvrdi mandat drugim odbornicima. Opet, predsjednik Skupštine, pogotovo, još ima obavezu da sazove prvu konstitutivnu sjednicu. Znači, on praktično mora biti u mandatu dok ne sazove tu konstitutivnu sjednicu i onda mu prestaje mandat”, kazao je Suhih.