Crna Gora je posljednjih godina evidentna meta ruskog malignog obrasca ponašanja, kazao je potpredsjednik Vlade za politički sistem i unutrašnju politiku, Raško Konjević.
On je, otvarajući radionicu „Jačanje demokratske otpornosti u Crnoj Gori – suočavanje sa obrascem djelovanja Kremlja u Jugoistočnoj Evropi”, rekao da meku moć Kremlj projektuje na različite načine, preko crkve, ulaganja u medije, kampanjama dezinformisanja, finansiranjem proruski orijentisanih partija i nevladinih organizacija.
Konjević je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, kazao da, kako u Crnoj Gori, tako i u državama okruženja, Rusija nastoji da iskoristi dugogodišnje, pa i decenijske probleme.
“Prije svega, političku, socijalnu i etničku fragmentaciju kako bi dodatno polarizovala društvo, oslabila povjerenje u institucije, delegitimizovala NATO i Evropsku uniju (EU) i samim tim dodatno otvorila prostor za širenje svog uticaja“, naveo je Konjević.
On je ukazao na činjenicu da u ekonomski stabilnim državama, u kojima su vladavina prava i poštovanje ljudskih prava zagarantovani, ima manje prostora za upliv antidemokratskih aktera.
Konjević je rekao da se na primjeru mnogih država, u kojima je Moskva imala uticaj, a koje su danas članice EU i NATO, jasno vidi uzročno posljedična veza između stabilnosti i integracionih procesa.
„Iz tog razloga smatram da je evropska perspektiva jedini pravi i kredibilan podsticaj daljim reformama, ne samo u Crnoj Gori, već i u ostalim zemljama regiona“, naveo je Konjević.
On je podsjetio na obraćanje tadašnjeg predsjednika Evropske komisije iz 2018. godine Žan Klod Junkera, koji je rekao da ukoliko EU ne bude oblikovala Zapadni Balkan, neko drugi će istupiti i umjesto nje to uraditi.
Konjević je rekao da to “imamo upravo danas”.
“Zvanična Moskva svojim već dobro poznatim modelom ponašanja i djelovanja nastoji destabilizovati Zapadni Balkan, odvratiti ga od evropskog puta i zapadnih vrijednosti”, dodao je Konjević.
On je kazao da su, ipak, ratna dešavanja u Ukrajini, izazvana nelegalnom agresijom Rusije, pokazala da politika proširenja na zemlje Zapadnog Balkana nije luksuz, već potreba, kao i da integracija država regiona nije ustupak, već doprinos stabilnosti Evrope u cjelini.
On je naveo da jačanje demokratske otpornosti, između ostalog, obuhvata rad na izgradnji kvalitetnog obrazovnog sistema, medijske pismenosti kao nasušne potrebe u sadašnjem vremenu, zatim izgradnju jakih institucija i povjerenja u njih.
„Vjerujem da ćemo, kao i nebrojeno puta u istoriji, imati dovoljno mudrosti da aktuelni politički momentum iskoristimo na pravi način“, rekao je Konjević.
Radionicu su organizovali Amabasada Bugarske u Podgorici i Centar za proučavanje demokratije, evropski institut za javnu politiku sa sjedištem u Sofiji.
Bonus video:
