Rajović: Konsultacije obaveza Đukanovića, ne partija, sakupljanje potpisa novi politički običaj

"Riječ je o labavim, fluidnim i embrionalnim običajnim nastojanjima determinisanim pokušajima neke nove političke prakse u namjeri smanjenja arbitrarernog postupanja određenih političkih činilaca i institucija", poručuje Rajović

7987 pregleda 13 komentar(a)
Foto: CIVIS
Foto: CIVIS

Ustavna obaveza “konsultacije” sa partijama prije davanja mandata stoji na predsjedniku Crne Gore, a ne na partijama koje su zastupljene u Skupštini. Neki novi politički običaj sakupljanja potpisa poslanika koji predstavljaju većinu, u konkretnom slučaju njih 41, predstavlja neustavnu kategoriju i nalazi se van prava, kazao je član Generalnog sekretarijata CIVIS-a Miloš Rajović.

Rajović je u saopštenju navodi da su načini stvaranja parlamentarne većine u Crnoj Gori, kroz zakašnjeli talas tranzicije, konačnog uspostavljanja istinskog višepartijskog sistema i buđenja demokratije i njenih ideala, zamijenjeni stazama saveza i koalicija.

"Pa se do ličnosti koja će sastaviti Vladu - tzv. mandatara, dolazi tek kada se postigne dogovor između različitih partija i grupa unutar Skupštine. U tom društvenom i političkom novumu došlo je do raznih interpretacija i tumačenja ustavnih odredbi", smatra Rajović.

On podsjeća da u članu 95. stav 5. Ustava piše da predsjednik Crne Gore predlaže Skupštini “mandatara za sastav Vlade, nakon obavljenog razgovora sa predstavnicima političkih partija zastupljenih u Skupštini”, u roku od 30 dana, te potvrđuje da je nadležnost predsjednika da odredi ličnost, političku ili ne, kojoj će povjeriti zadatak da sastavi Vladu.

"Konkretna nadležnost praćena je ustavnom obavezom obavljanja razgovora sa predstavnicima političkih partija zastupljenih u Skupštini, odnosno obavezom saslušavanja i sagledavanja konkretnih mišljenja, ali i cjelokupnih parlamentarnih okolnosti i klime, a sve sa ciljem utvrđivanja činjeničnog stanja - da li postoji parlamentarna većina (trenutno) ili pak mogućnost da se ista formira (pro futuro)", kaže Rajović.

Ističe da je obaveza “konsultacije” na predsjedniku, a ne na partijama koje su zastupljene u Skupštini.

"Neki novi politički običaj sakupljanja potpisa poslanika koji predstavljaju većinu, u konkretnom slučaju njih 41, predstavlja neustavnu kategoriju i nalazi se van prava. Riječ je o labavim, fluidnim i embrionalnim običajnim nastojanjima determinisanim pokušajima neke nove političke prakse u namjeri smanjenja arbitrarernog postupanja određenih političkih činilaca i institucija", poručuje Rajović.

Postavlja pitanje da li je Đukanović izašao iz okvira ustavnih ovlašćenja, budući da mu je "dat signal za mandatara, kroz podršku parlamentarne većine".

Kao relevantnu ističu i činjenicu da poziv za konsultacije i razgovor Đukanović nije uputio CIVIS-u kao političkom subjektu u Skupštini Crne Gore, kao ni nekim drugim politickim strankama.

"Ne treba zaboraviti član 82. Ustava gdje stoji da se Skupština raspušta ako ne izabere Vladu u roku od 90 dana od dana kada predsjednik Crne Gore prvi put predloži mandatara. Međutim, Ustav ne određuje koliko puta predsjednik može podnositi prijedlog za izbor mandatara u slučaju neusvajanja prvog prijedloga za izbor, ili u konkretnom slučaju prijedloga za skraćenje mandata. Nesporno je da brojne manjkavosti ustavnog teksta otvaraju prostor za razne konbinatorike i zaobilaženja, pa bi u skorije vrijeme trebalo pokrenuti i raspravu u cilju izmjene i dopune Ustava", kazao je Rajović.