"zbog sumnji u zloupotrebe dokumentacija proslijeđena tužilaštvu"

Popović: U Šavnik se uoči izbora doselilo 337 osoba, nema sumnje da je u pitanju izborni inženjering

Rekao je da je najviše ljudi u Šavnik došlo iz opština u kojima su završeni izbori

49367 pregleda 61 komentar(a)
Sa konferencije CEGAS, Foto: Biljana Matijašević
Sa konferencije CEGAS, Foto: Biljana Matijašević

U Šavnik se od 1. jula do danas doselilo 337 osoba, uoči lokalnih izbora, saopštio je Radovan Popović iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).

On je na konferenciji Centra za građanske slobode (CEGAS) o lokalnim izborima rekao da je zbog sumnji u zloupotrebe dokumentacija proslijeđena tužilaštvu.

Rekao je da nema sumnje da je u pitanju izborni inženjering.

"Ako uzmemo u obzir stepen razvijenosti Šavnika ove brojke i laiku izazivaju sumnje", naveo je Popović.

Rekao je da je najviše ljudi u Šavnik došlo iz opština u kojima su završeni izbori.

"Najviše je došlo iz Nikšića, oko 250 ljudi", rekao je Popović.

Poručio je da MUP neće zatvarati oči pred ovim zloupotrebama iako zakonom nije zabranjena promjena prebivališta i da je terenska provjera predviđena za strance samo tokom prve promjene prebivališta.

Izvršna direktorica CEGAS-a Marija Popović Kalezić kazala je da treba razmišljati na koji način riješiti problem rezidencijalnog uslova zbog brojnih zloupotreba biračkog prava.

Ona je kazala da se pokazalo da je nepostojanje rezidencijalnog uslova veliki problem pred lokalne izbore.

Prema njenim rječima, veliki problemi su neizvedenost zakonskih rješenja i postojanje više zakona koji se tiču izbornog zakonodavstva, njihova neusaglašenost, pribjegavanje političkih elita da dođu do izmjena zakona u trenutku krize ne vodeći računa o urušavanju Ustava i zakona.

Ona je upozorila da je to nešto što krizu dodatno produbljuje u Crnoj Gori, pa i kada su lokalni izbori u pitanju.

"U sistemu nefunkcionalnosti i trenutku političke krize imamo momenat izglasasavanja protivzakonito i protivustavno izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi, a onda i seta zakona o Zeti. Uz nepostojanje institucije koja nam je jako važna u ovom trenutku, a to je pu kvorum Ustavnog suda, pitanje je šta možemo očekivati i kada će donijeti odluku o utvrđivanju zakonitosti i ustavnosti zetskih zakona, i šta će se desiti kada ta odluka uslijedi nakon lokalnih izbora 23. oktobra", navela je Popović Kalezić.

Ona je napomenula da je neophodno postojanje zakona o lokalnim izborima, koji će obuhvatiti cjelokupan proces i način održavanja izbora u opštinama.

"Naravno, mogućnost da svi izbori budu u jednom danu jeste nešto za šta se civilni sektor zalagao", podsjetila je.

Ako, kako je dodala, ne postoji saglasnot za održavanje svih izbora u jednom danu, treba razmišljati o tome na koji način postaviti rezidencijalni uslov da bi se zloupotrebe biračkog prava smanjile.

Goran Durutović iz Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) podsjetio je da predizborna kampanja dugo traje što utiče na građane, zbog brojnih ograničenja.

Što se tiče rezidencijalnog uslova, ASK, kako je kazao, nema prostora da djeluje ali podvlači da je protiv takve prakse.

Naveo je i da su iz ASK više puta isticali da problem "funkcionerske kampanje" nije precizno zakonski uređen.

Predsjednik Državne izborne komisije (DIK) Nikola Mugoša kazao je da se već suočavaju sa određenim prigovorima i da je dio usvojen.

Mugoša
Mugošafoto: Biljana Matijašević

Podsjetio je da nakon što je DIK odbila dva prigovora iz Ustavnog suda su ih obavijestili da će o tome odlučivati kad se steknu uslovi, odnosno izaberu sudije.

"Sudije su davno trebale da budu izabrane i zbog toga što je uloga Ustavnog suda, njegovih drugih nadležnost, ne samo kada su u pitanju izborne žalbe. Time što ne postoji krajnja instanca za zaštitu biračkog prava, nemamo zaokruženu zaštitu biračkog prava", rekao je Mugoša.

Kazao je da je reforma izbornog zakondavstva nažalost, na dugom štapu, i ono svoj epilog ne može imati za ovaj izborni proces, a pitanje je može li ga imati i do redovnih predsjedničkih izbora.

Smatra da su opštinske izborne komisije napravile neprihvatljive propust kada nijesu vratile izborne liste na kojima nije bio zastupljen predviđeni broj žena.

"Manjak žena na listama je razlog za odbijanje proglašenja lista", rekao je i dodao da DIK nema zakonsku mogućnost niti da mijenja izborne liste koje su proglašene, niti da sankcioniše opštinske izborne komisije.

Podsjetio je da su članovi OIK-a članovi političkih partija i njih biraju skupštine opština i oni odgovaraju skupštinama opštinama, a ne DIK.

Njegovo mišljenje je da, kako je naveo, na listama treba da bude 40 odsto žena i da se među svaka tri kandidata nađe po jedna žena umjesto dosadašnjih četiri.

Zlatko Vujović iz Centra za monitoring (CEMI) kazao je da se proces izbora vodi dosta tranjavo, kada je državna administracija u pitanju.

Zlatko Vujović
foto: Biljana Matijašević

"Nije uvijek razlog tome nestručnost, ali jeste visok stepen politiziranosti odluka koje donosi administracija. Jednostavno, administracija je u Crnoj Gori postavljena na pogrešan način...Trebalo bi da imamo partijski neutralnu adiministraciju, da ne bi pregovarali o poštovanju zakona", rekao je Vujović.

On je kazao da je bilo situacija da članovi izbornih komisija kažu: "Da, znam da treba da glasam u skladu sa zakonom, ali mi je partija rekla da glasam protiv".

Smatra da bi se sve moglo riješiti da postoji poglavlje u Zakonu o izboru odbornika i poslanika "izborni sistem" i da se to poglavlje može mijenjati samo dvotrećinskom većinom.

Kaže da treba uvesti neposredni izbor gradonačelnika.

"Zašo je ukinut? Zato što je taj gradonačelnik, recimo Miomir Mugoša dobio 70 odsto glasova, mnogo više nego partija. Kad dobijete 70 odsto, vi se osjećate da ste moćniji od partije...Partijama to ne odgovara. Tada je DPS, kada je Mugoša imao incident sa zamjenikom urednika Vijesti, iskoristio situaciju kada je on bio politički slab, da promijeni zakon. Što nije problem zbog Mugoše, ali jeste zbog svih nas jer ne možemo da izabremo čovjeka koji bi imao puni legitimitet da spovodi ono što je obećao, a ne ono što je interes određene političke partije.Zašto? Zato što se on mora za četiri godine vratiti i reći šta je uradio", rekao je Vujović.

Vujović je kazao da se sada glasa sve imaginarno, glasa se na lokalnim izborima o nacionalnim temama, identitetu...

"Imate, da ne kažem stupidni, termin 'temeljni', gdje se Temeljni ugovor koristi kao izgovor da biste za nekoga glasali na lokalnim izborima. Kakve veze to ima?", pitao je Vujović.

Smatra da treba predložiti otvorene liste.

Prema njegovim riječima, problem seljenja birača može se riješiti održavanjem svih lokalnih izbora u jednom danu.

Podsjeća da su birački spiskovi veliki problem u Crnoj Gori, ali ne baš zbog onoga što ljudi često misle, a to su dupli birači.

"Toga nema. Postoji problem sa neažuriranom administracijom preminulih, dominantno van Crne Gore. Na primjer ako je neko na biračkom spisku Crne Gore, a preminuo je u SAD. Obaviješteni su organi u SAD, ali ne i u Crnoj Gori, opsim ako to nije potrebno zbog ostavinskog postupka".

Dodao je da je drugi bitan problem a to su nezakonito upisani birači na bazi nezakonito dobijenog dvojnog državljanstva, kojih ima puno.

Nina Blažić iz Ministarstva javne uprave rekla je da to Ministarstvo nema nadležnosti kada su u pitanju izborne liste, ali sa pažnjom prati izborne procese.

Poručila je da je reforma sistema lokalne uprave visoko na agendi prioriteta Ministarstva.

Komentarišući to što je MJU dalo mišljenje da lokalne uprave, kojima je istekao mandat, mogu da ostanu na vlasti do izbora nove, kazala je da je Ministarstvo nastojalo da obezbijedi funkcionisanje sistema lokalnih uprave.

Slađan Penev iz makedonskog Centra za strateška istraživanja i dokumentaciju kazao je da se i njihova zemlja suočava sa istim problemima i da "tek kad dođu problemi na vratam počinje njihovo rješavanje".