Biće potreban širok politički dogovor, a ama širina ne znači da je kvalitet postignut. To mora biti jasno prije svega političkim predstavnicima, koji praveći kombinatorike gledaju isključivo u brojeve osvojenih mandata, poručio je međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) Miloša Đuričkovića.
On je, kako je saopšteno iz te partije, kazao da su za nama izbori koje je ocijenio kao "nikad manje istorijske", a opet, kako kaže, "nikad zanimljivije".
"Građani su dali svoje mišljenje ali ništa manje nije glasno i mišljenje svih onih koji su odlučili da ostanu doma. Glasači koji su izašli, podijelili su moć tako da niko ne može vladati kako je on sam naumio, dok ih je dio otišao u političku prošlost", dodao je Đuričković.
Prema njegovim riječima, može se očekivati dalje propadanje ako je jedini kriterijum rješavanje matematičkog problema kako doći do 41 mandata.
Time će se, smatra Đuričković posići širina ali ne i kvalitet.
"Sa druge strane, ako kriterijum za sastav većine u skupštini bude postizanje dogovora među političkim subjektima koji iskreno i dokazano baštine vrijednosti poput priključivanja Evropskoj uniji, ekonomskog prosperiteta, životnog standarda, jačanja institucija i poštovanja i očuvanja Ustava Crne Gore, onda se može postići inkluzivnost i kvalitet. Ako ovi kriterijumi budu odlučujući, u kombinaciji sa dosadašnjim učinkom politički subjekata na svakom od ovih kriterijuma, onda se može doći do većine, koja možda neće biti idealna ali će biti najbolje što u ovom trenutku možemo da imamo i Vlade koja će raditi u interesu građana", naveo je on.
Od 81 poslanika koji će činiti budući saziv Skupštine Crne Gore potrebno je, kako kaže Đuričković, 41 i više poslanik kojem je interes države i građana ispred partijskog i ličnog benefita.
"Na ovim principa selekciju je mnogo lakše napraviti na osnovu rada i učinka političkih aktera. Tim principima, trebali bi se rukovoditi politički subjekti ako ništa drugo onda zbog ogromnog dijela apstinenata na ovim izborima", rekao je on.
Partije koje su činile nekadašnji Demokratski front, prema njegovom mišljenju, nisu i ne mogu biti partner proevropskoj Vladi.
"Sagledavajući učinak DF-a u gradovima u kojima vrši vlast u Crnoj Gori, poput Budve, Nikšića i Pljevalja i Zeti, jasno je da je riječ o ciljevima i politici koja ne doprinosi stvaranju nijednog od gore pomenutih principa. Imajući u vidu višedecenijsku antidržavnu i antievropsku politiku koju ovaj politički subjekt vodi, participacijom u Vladi Crna Gore ugasili bi se snovi o evropskoj budućnosti Crne Gore. Gledajući njihov učinak u rukovođenju privrednim subjektima za protekle tri godine, ugasili bi se snovi i o ekonomskom prosperitetu i unaprijeđenju životnog standarda građana. Ako mislite da je moj stav u vezi DF-a motivisan političkim interesom a ne državnim interesom, onda pročitajte stav Brisela i Vašingtona koji glasi: ‘’DF nije partner!’’. Dakle, ili je Vlada proevropska ili je Vlada sa DF-om", dodao je Đuričković.
Kazao je da je Građanski pokret URA partija koja je "samo na papiru" proevropska i zelena partija.
"Sagledavajući učinak njihovog premijera i saučesnika za protekle tri godine, naročito učinak u 43. Vladi, sa pravom možemo konstatovati da su najzaslužniji za sunovrat crnogorskog društva, produbljivanje podjela, dok su u zaustavljanju evropskih integracija Crne Gore bili učinkovitiji od DF-a i ruske agenture zajedno. Još jedna karakteristika koja ih ‘’krasi’’ je da Ustav i zakoni Crne Gore za njih predstavljaju samo mrtvo slovo na papiru. Ukratko, skup pojedinaca vođenih partijskim i ličnim interesima, rukovođenih interesima raznih centara moći, lišenih moralnih barijera da zloupotrebljavaju državni aparat i politički sistem zarad postizanja ciljeva. Na međunarodnim partnerskim adresama, iako još uvijek ne javno, već neko vrijeme uživaju indetičan status baš kao i DF", objašnjava Đuričković.
On je ocijenio da dominantna većina ostalih političkih subjekata sa parlamentarnim statusom, ima u potpunosti ili djelimično potencijala da na gore pomenutim principima i ciljevima Crnu Goru usmjeri na dobar put.
"Najniža izlaznost od uvođenja višestranačja u Crnoj Gori je poruka koju građani šalju političkim predstavnicima, da je krajnje vrijeme da se ispred stranačkih interesa i kombinatorika stave državni interesi i interesi društva", zaključio je Đuričković.
Bonus video:
