Time je završena prva tačka, dok je druga nazvana kao "razno".
Poslanici će se na narednoj sjednici razgovarati o slučaju Dragana Bracanovića koji se obratio odboru da se i njegovom slučaju raspravlja.
Knežević je predložio da na sljedeće zasijedanje bude pozvan policijski funkcioner Milan Paunović, te da metodologija bude kao i danas, jer ne znaju o kojim sve slučajevima ima saznanja.
Većinom glasova za, ta stavka je usvojena.
Sjednica je završena.
Leković je dodao da Marković nije rekao ko može znati podatke o ubistvima i napadima, ali da se može uz pomoć zakona shvatiti ko može.
"Ja sam svoju građansku i profesionalnu dužnost ispunio i to niko ne može da promijeni", istakao je Marković.
Marković je istakao da se izašlo iz tematskih pitanja i ušlo u političke kvalifikacije, te da će tražiti fono zapise jer je svjedok "manipulacija i pogrešnih tumačenja koje je rekao".
"ANB prikuplja informacije, čuva ih, analizira ih da bi ih koristile institucije. Te informacije se dostavljaju korisnicima - predsjednik države, parlamenta, policija i ministarstvu turizma ako se radi o toj oblasti i tako dalje", objasnio je.
On se osvrnuo na tvrdnje da je država bila organizator šverca, kazavši da je zapravo "ambijent stvorio uslove za šverc pojedinaca".
"I Vi ste sigurno kupovali benzin ne na pumpi, nego kod nekog na bidon i niste plaćali PDV", poručio je i dodao da "država nikoga nije tjerala da bude u mafiji".
Marković je demantovao tvrdnje da se sastao sa Duškom Jovanovićem u Tološima ili njegovom kabinetu.
"Nijedan direktor službe ne priča o dokumentima. Jedini sam direktor koji je to poštovao u nezavisnoj Crnoj Gori. To je dostupno desetinama ljudi i može Vama. Vi obezbijedite i vidjećete šta piše tamo", istakao je.
Knežević je istakao da je rasprava bila konstruktivna, a da informacije koje ima od Jovanovićevih saradnika govore da je on imao više susreta sa Markovićem.
"Ne mislim da ste Vi pucali u Jovanovića ili u bilo koga, ali tvrdim da imate sve informacije u vezi toga. Sad ste saopštili da ćete čuvati službu i ja Vam čestitam na tome. Vi ste nam dali mogućnost da zovemo Mila Đukanovića i Ranka Krivokapića", poručio je.
"Nemojmo staviti priču da ste bili epizodista, jer kad se bude pisala istorija, imaćete pasus", istakao je lider DNP-a.
Nikolić je saopštio da na Odboru nije čuo ništa novo, ali i da Crna Gora mora da zahvali mudroj politici što je tokom bombardovanja "postradala manje od Srbije".
"Što se tiče ubistava, za šta i postoje dokazi da su ubistva poput Ćuruvije i Stambolića naručena od države. Ono građansko u Srbiji se tada skrivalo u Crnoj Gori. O tome bih volio da čujem od Vas gospodine Markoviću", kazao je.
Kako je dodao, licitiralo se sa određenim ubuistvima uoči referenduma.
"Nikad ne bih sebi dozvolio da konstruišem optužnicu bez materijalnih dokaza. Vjerovatno porodice tih ljudi gledaju ovo", istakao je.
"Mi smo dužni da obezbijedimo atmosferu da institucije rade svoj posao. Zato što neki od nas nisu nezadovoljni odgovorima gospodina Markovića, pa konstruišemo njegovu ulogu ili nekog od njegovih kolega u tim procesima. Mislim da je i to nedovoljno oprezno formulisanje stavova u ovom trenutku", saopštio je.
Nikolić je istakao da je dokaz ugroženosti Đukanovića i Markovića to što su mnogi protivnici režima na suprotnoj strani završili u kreču.
Knežević je ocijenio da je Markovićev odgovor "zakon ćutanja" i podsjetio da se on kao poslanik smijao Slavku Peroviću dok je pričao o nezavisnoj Crnoj Gori, a danas sve pravda tim ciljem.
"Pošto ste saopštili jednu bitnu inofrmaciju - da su Dušan Spasojević i Mile Luković imali legitimacije ANB, ja zaključujem da je ANB orgaizovao ubistvo Đinđića: Zemunski klan je osuđen, imao presude, a učestvovali su i u petooktobarskim promjenama. To zaokreće narativ da velika Srbija ugrožava malu Crnu Goru", poručio je.
On je dodao da je 1999. Đukanović prihvatio vanredno stanje, a da ga je Marković iskoristio da napravi policijsku državu u kojoj su "visoki funkcioneri ANB bili članovi Zemunskog klana".
Knežević je istakao da će predložiti da Slaviša Šćekić bude saslušan na Odboru.
"Dolazimo do Duška Jovanovića. Nije tačno da ste imali jedan susret i da je to bilo na stadionu FK 'Mladost'. Prije toga ste imali jedan sastanak u kabinetu gdje je Jovanović tražio razgovor sa Vama, ne jer prodaje novinu, već jer se osjeća ugroženim, a gdje je upozorio saradnike da budu pripravni ako mu se nešto desi u vidu hapšenja ili napada. Potpuno je nelogično da Jovanović od Vas traži da Vam proda novinu jer je tada postojala ponuda od one grupacije gospodina Hombaha za kupovinu 'Dana'. Zašto bi dolazio kod Vas da mu Vi prodate novinu kad ima ponudu. Sigurno ste mu sugerisali da proda novinu, jer da je prodao, danas bi možda bio živ, ali se on opredijelio da ne proda i nastavi sa objavljivanjem tekstova iz 'Nacionala'", kazao je lider DNP.
Kako je dodao, Jovanović je kontaktirao Jovićevića nakon što nije bio zadovoljan razgovorom sa Markovićem, te kazao da ga nekadašnji šef ANB-a nije zvao zbog dinamita već zbog "suptilnijih" tekstova.
"Takođe, imali ste jedan sastanak u Tološima sa gospodinom Jovanovićem i tada ste mu sugerisali da proda novinu", istakao je.
Osvrćući se na rečenicu Markovića da su "pojedini sami krivi za svoju smrt", Knežević je istakao da se nekadašnji šef ANB ponaša kao "zavjetnik omerte".
Vučurović je konstatovao da je i Marković bio podjednako odgovoran kao Đukanović, te da se danas moglo čuti da je šverc duvana, nafte i ljekova bio "državni posao" da bi se "narod prehranio".
Kako je dodao, Đukanović je svojevremeno izjavio da ne zna za tzv. Sedmu upravu, a Marković je danas potvrdio njeno postojanje.
On je nekadašnjeg šefa ANB-a pitao da li je automobil koji je korišten u ubistvu Jovanovića korišćen u MUP-u i ko ga je koristio.
Huter je kazao da je trebalo pitati ljude iz Tužilaštva i sudstva, pa tek onda zvati Markovića.
Božović je istakao da se SNP odvojio od DPS-a zbog različitog pogleda na zajendičku državu, ali i zbog otklona od kriminalnih aktivnosti.
"Jasno je da je država zakazala ako je nekome bila ugrožena bezbijednost duži period, a ona nije ništa uradila. Eto, čuli smo da oružje za ubistvo potiče iz MUP-a. Vi ste rekli da ste predlagali da se Jovanoviću dodijeli obezbjeđenje", istakao je i dodao da su o švercu cigareta pisali i regionalni mediji, te da je zvog toga ubijen hrvatski novinar Ivo Pukanić.
Leković je poručio Markoviću da su "oni htjeli da mu pomognu, ali da on ne prihvata tu pomoć".
"Šta Vi znate, a šta oni za koje ste rekli da znaju isto što i Vi? Šta to zna taj čovjek? Kažete da ste sprječavali krvoprolića. Za vrijeme Vaše službe bilo je 284 ubistava... ", poručio je. "Niste Vi crna kutija, nego crna knjiga gdje su popisani svi ubijeni i prebijeni", istakao je Leković.
On je konstatovao da je Odbor pokazao ključnu stvar - da Marković ne želi da priča o slučajevima o kojima zna.
Poslanik Građanskog pokreta (GP) URA Filip Adžić je ocijenio da je Duško Marković htio da govori o ubistvima, on bi to radio, a da je imao mogućnost i hrabrost, ali da je nešto drugo bilo u pitanju.
"U susret Danu nezavisnoti, ja moram da čestitam gospodinu Markoviću na njegovom doprinosu, da čestitam taj dio otklona od politike Miloševića (Slobodana, bivšeg predsjednika Srbije i Savezne Republike Jugoslavije) koji se desio, ali zbog pijeteta prema žrtvama i njihovim žrtvama nije korektno kazati da se radilo o otklonu od velikosrpske politike, s obzirom da među žrtvama imamo i one koji su se izjašnjavali kao Srbi, ali i kao Bošnjaci, Crnogorci...", istakao je Adžić.
On je dodao da danas, kada je manjak policijskih službenika, i kada je policija kompromitovana, ubstva se rješavaju, a da se mnoga tadašnja i danas ne rješavaju, te da iza toga vjerovatno stoji država.
"Znamo u primjeru ubistva Jovanovića da su dokazi koji su poslati u Visbaden vjerovatno falsifikovani, što nije mogla uraditi nijedna kriminalna grupa", kazao je Adžić.
Predsjednik Anketnog odbora Andrija Nikolić (DPS) je ocijenio da je bilo incidenata u bezbjednosnom sektoru, ali da je dio razlgoa "što je ambijent bio kakav je bio".
"Apsolutno imam interes da, ako nešto novo može da se dozna, adresa je institucionalna. Ko god ima nova saznanja, neka javi institucijama. Ima oslobođeno sudstvo, tužilaštvo. Ako imate konkretne dokaze, idite u sudstvo i tužilaštvo", poručio je Nikolić Adžiću.
Adžić je kazao da je nepravedno da se kaže da se govori o Jovanoviću, Tufiku Softiću, Slavoljubu Šćekiću, Srđanu Vojičiću, Jevremu Brkoviću... a da nije korektno da se priča da su oni stradali "jer se neko borio za nezavisnu Crnu Goru".
Marković je istakao da je odgovorio na svako pitanje, na šta je Adžić konstatovao da niko sa Odbora neće izaći sa informacijom koju nije imao.
Na pitanje oo ubistvima Darka Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Miloša Krstovića, Blagote Baje Sekulića i Mladena Klikovca, Marković se izjasnio da neki njihovi podaci govore da iza toga stoje obavještajno-kriminalni miljei iz Srbije i Republike Srpske, ali da ne zna motive.
"Sjećam se i da sam ja govorio na sahrani pokojnog Raspopovića", naglasio je.
Osvrćući se na pitanja predsjednika Odbora Andrije Nikolića, Marković je kazao da u trenutku kad je Crna Gora počela put ka nezavisnosti, bili su izloženi kriminalnim prijetnjama, a da saradnje nije bilo do 2005. godine kada je formirana BIA, a da je komunikacija postojala 1999. tokom kriznih situacija.
Nikolić je Markovića pitao - "imajući u vidu da 1997. na 1998. godinu nastupa politički zaokret rukovodstva Crne Gore u odnosu na Miloševića, kakva je bila saradnja crnogorskog SDB-a sa srpskim?", kao i "isključujete li mogućnost da je u nekim krivičnim djelima u Crnoj Gori rukopis srpskih službi bezbjednosti. Takođe, da li je neko iz politike od ANB-a tražio nešto mimo ustavnog okvira u kome se kretala obavještajna služba SDB-a Crne Gore?"
Osvrćući se na pitanja poslanika i predsjednika Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, Marković je kazao da nije jedini vlasnik informacija, ali da ne može odgovoriti ko je sve prikupljao informacije, te da postoji cio sistem u kome su hiljade zaposlenih.
On je istakao da ne zna ko je nalogodavac ubistva Predraga Šukovića, ali da je imao informacije da će se uoči imenovanja njega za premijera desiti nešto veliko.
Govoreći o tvrdnjama da je on kriv za ubistvo urednika Dnevnog lista "Dan" Duška Jovanovića, on je kazao da su tvrdnje u emisijama "budalaštine".
Knežević je dodao da je Marković u jednoj emisiji kazao da je pokušaj ubistva Šukovića naštetilo njemu politički.
"Ne kažem da je to relevantno i pouzdano, ali su sve okolnosti intrigantne", poručio je Marković.
On je istakao da je bio veliki prijatelj sa Jovanovićem u doba jedinstvenog DPS-a, te da nikad nisu imali nesporazum, ali da ih je politika odnijela na dvije strane, a da su prvu komunikaciju nakon raskola imali kada je u "Danu" objavljeno da Marković dinamitom lovi pastrmku u Crnom jezeru.
"Drugi naš susret je bio na njegov poziv. Nije htio u kancelariji, a ja sam tada bio direktor FK 'Mladost' i u restoranu stadiona smo se našli. Rekao mi je da je razlog njegovog poziva da mi saopšti da želi da proda imovinu i da me pita znam li nekog da želi da kupi imovinu 'Dana'... Nisam mu ja preporučio da proda 'Dan', već me je on pitao da li znam nekog da želi da ga kupi", kazao je.
Marković je negirao da je imao sastanke sa pripadnicima Zemunskog klana Miletom Lukovićem i Dušanom Spasojevićem.
Duško Marković je kazao da je i on čuo da je puška iz koje se pucalo na urednika Dnevnog lista "Dan" Duška Jovanovića iz depoa Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), ali da on nema te podatke.
Odgovarajući na pitanje poslanika SNP Bogdana Božovića, rekao je da se sjeća da je Jovanović u "Danu" objavio da mu je (Jovanoviću) ugrožena bezbijednost, a da sumnja da iza te ugroženosti stoji SDB, te da je o tome razgovarao sa tadašnjim ministrom unutrašnjih poslova Andrijom Jovićevićem koji mu je saopštio da je u kontaktu sa porodicom Jovanović.
Marković je kazao da se ne sjeća podataka o firmi 'NTT' koja je bila u vlasništvu MUP-a, a koja se navodno bavila švercom cigareta, te dodao da su se bavili bitnijim pitanjima - kako da ne dođe do rata u Crnoj Gori.
Marković je istakao i da se njemu stalno nameće kontekst da je izjavio da će "protjerivati Srbe", a da on to nije rekao, te da mu porodica živi u Srbiji.
On je lideru i poslaniku Demokratske narodne partije (DNP) Milanu Kneževiću poručio da je bio "na ozbiljnijim mjestima u Rusiji nego on". Osvrćući se na pitanja poslanika Demokratske Crne Gore Momčila Lekovića - "Kada ste kazali da kada bi služba bezbjednosti organizovala atentat, ne bi bilo preživjelih, implicirali ste da služba kojom rukovodite ima kapacitete za organizaciju likvidacije?", Marković je kazao je da se to odnosi na navodni pokušaj ubistva predsjednika Liberalne partije (Miodraga Živkovića), a da je neformalni razgovor prenijet kao izjava.
"Ja sam tužio tadašnju Publiku za to što je umetnula kao rečenicu i dobio presudu od 7.000 eura", poručio je.
Duško Marković je kazao poslaniku Nove srpske demokratije (NSD) Jovanu Vučuroviću da on (Marković) jeste doprinio uspostavljanju pravne države, te da su u doba kad je bio ministar pravde započete EU integracije.
"Pitali ste me direktno za ubistvo Goran Žugića. Ne poznajem gospodina Stanjevića, niti sam bio u mogućnosti da vidim tu dokumentaciju. Vaše pitanje je da li sam imao kontakt sa ljudima iz italijanske mafije. Nikad. Ni domaće, ni italijanske... Te strukture nisu imale priliku da mi priđu i danas ta činjenica mnoge čudi i što mene nema u raznim aferama kriminalnih mreža, jer ja mafijašiam nisam dao da mi priđu, već su bili meta službi na čijem sam čelu bio", kazao je.
Govoreći o ubistvu urednika Dnevnog lista "Dan" Duška Jovanovića, Marković je saopštio da postoje tvrdnje o opstrukcijama istrage od strane ljudi iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ali da on to ne zna.
"Danas su tužilaštvo i policija oslobođeni pritisaka bivše vlasti i nema prepreka da, ako postoje takve informacije i ako postoje ti ljudi, da budu otkriveni", soapštio je Marković.
Osvrnuvši se na nastupe u emisiji, kazao je da pretpostavlja da se inicijali D.M. odnose na njega, ali da ne zna šta je radio, te da nema nervozu zbog toga.
"Sedma uprava, ona je postojala kad sam ja došao. Mogu da se sjetim nekoliko ljudi koji su bili u njoj. Znam da je u njoj bio pokojni Raspopović, Slaviša Šćekić, mislim da je bio Golubović. Ona je bila kontrateroristička i vezana za ministra", rekao je.
Duško Marković je kazao da je došao da doprinese radu odbora, a ne kao čovjek vlasti, te da nije imao dilemu da li da se pojavi.
On je istakao da jedan dio pitanja zaslužuje ozbiljan odgovor, dok je neka okarakterisao kao "špekulacije".
"Ja sam u SDB došao u oktobru 1998. godine. To je bila služba u okviru jedinstvenog MUP-a i ja sam bio rukovodilac te službe, ne i starješina. Po tadašnjem zakonu, to je bio ministar unutrašnjih poslova. Pripadnici službe su imali policijska ovlašćenja, ali ih nisu koristili, već je ta legitimacija služila kao način preopoznavanja i zaštite u sistemu", poručio je i dodao da nije imao mogućnost da zapošljava i raspoređuje unutar službe, već je to morao ministar unutrašnjih poslova.
On je istakao da je to period kada se mijenjala državna poltiika, te da se odlučivalo o državnom statusu, ali i da je Crna Groa bila izložena političkom i obavještjnom pritisku da bi se spriječio put nezavisnosti.
Kako je dodao, Crna Gora je 1999. morala da poveća broj policajaca sa 3.000 na 20.000.
"Najčešće u emisiji gostuju ljudi koji nikad nisu ništa doprinijeli državi, a ne bezbjednosti. Koji ništa nisu znali u to vrijeme, a danas znaju ko je i gdje bio... Ako neko zna da je neki predstavnik službe bezbjednosti uradio nešto, ti ljudi imaju ime i prezime i nek se saopšti nadležnim institucijama. Tako rade profesionalci i šasni ljudi, a ovo su ogovarači", istakao je.
Marković je saopštio da su sankcije prema Saveznoj Republici Jugoslaviji (SRJ) bile nepravedne, ali da su osiromašile Crnu Goru i zato su se ljudi okrenuli švercu cigareta, ljekova, nafte...
"Nisu bili samo ugroženi oni koji su bili sa druge strane vlasti, nego i sama vlast... Ja sam u to doba nosio pancir jer je to bila bezbjednosna procjena, a 1999. godine najugroženija osoba na Balkanu je bio gospodin Đukanović (Milo, bivši premijer, predsjednik Crne Gore i lider DPS)", istakao je Marković.
Predsjednik Anketnog odbora Andrija Nikolić je istakao da je formiranje odbora izraz nemoći većine, te da se Anketni odbor snažan parlamentarni instrument opozicije kada institucije nisu u mogućnosti da daju odgovore.
"Ukoliko postoji politička volja da se obezbijedi postupak dolaženja do istine, onda se zna koje su adrese - a to su institucije sistema. One su ih ponudile. Nekim odogovrima akteri koji ih dobijaju mogu biti nezadovoljni, a neki su ostali nedorečeni. Ali to je posao institucija. Posao politike je da obezbijedi dobar ambijent za institucije", ocijenio je.
Nikolić je kazao da je dobro što se Marković pojavio i napomenuo da je on bio na čelu SDB-a 90-tih i podsjetio "koliko je to bilo teško vrijeme".
"Bilo je bitno da se rat ne proširi na Crnu Goru. Imajući u vidu da 1997. na 1998. godinu nastupa politički zaokret rukovodstva Crne Gore u odnosu na Miloševića, kakva je saradnja crnogorskog SDB-a sa srpskim? Drugo, isključujete li mogućnost da je u nekim krivičnim djelima u Crnoj Gori rukopis srpskih službi bezbjednosti. Takođe, da li je neko iz politike od ANB-a tražio nešto mimo ustavnog okvira u kome se kretala obavještajna služba SDB-a Crne Gore", pitao je Nikolić Markovića.
Poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimri Dobričanin je kazao da je Odbor trebalo da ima tematske sjednice po slučajevima.
Kako je dodao, nema pitanja jer su kolege postavile sve što je on htio da pita, ali da mu je nejasno kako nakon 19 godina nema drugog okrivljenog u slučaju Jovanović.
Predsjednik Odbora, Andrija Nikolić je kazao da mu je drago da se "ne vidi drastična razlika ko predsjedava - on ili Dobričanin" i istakao da je i njegov predlog bio da se na taj način vodi Odbor.
Dorbičanin je odgovorio da to što on nije na mjestu predsjedavajućeg možda dobro.
"Vi niste tu zato što ste htjeli. Vi kad ste vidjeli da sam ja izabran, i da će biti neko iz opozicije, a ja sam de fakto opozicija, biti na Odboru, i da će ovaj Odbor imati puni kapacitet, onda ste se predomislii. Vaša zaduženja su da se ovo razvodni, kao i sa Telekomom i da se ne donese nikakav zaključak", poručio je.
Nikolić je odgovorio da je on tu da bi se ispravili institucionalni propusti.
Lider i poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je istakao da Odbor neće glumiti inkviziciju ili preuzimati ulogu tužilaštva i sudova.
"Volio bih da nikad nismo formirali odbor, da su tužilaštvo i sudovi uradili svoj posao, pa da se bavimo ljepšim temama", poručio je.
On je Markovića pitao, s obzirom da je kazao da nije jedini koji zna, ko je sve upoznat sa slučajevima koji se spominju, te da li je primao naloge od Mila Đukanovića.
"Da li imate saznanje ko je nalogodavac napada na Predraga Šukovića? Da li Vam je poznato da je pukovnik Radovan Aleksić Vas optužio za podmetanje tog krivičnog djela? U emisiji 'Načisto' kod Petra Komnenića saopštili ste da je atentat bio namjeren da Vama nanese štetu. Volio bih da nam kažete ko je želio da Vama nanese štetu s obzirom da se radi o pokušaju ubistva za koji je bio optužen nevin čovjek", kazao je Knežević.
On je rekao da je Marković kao potpredsjednik Vlade i zamjenik predjsednika DPS-a izjavio da je SDB imala informacije da je bezbjednosti Duška Jovanovića bila ugrožena prije atentata.
"Da li ste ikada zvali Jovanovića da mu sugeršete da novinari ne pokreću pojedine teme koje se Vas lično tiču? Zašto ste tražili da se sastanete sa Jovanovićem i koji su bili Vaši motivi? Da li ste imali sastanak i šta ste pričali i da li ste mu sugerisali da proda imovinu i Dnevnog lista 'Dan'? Da li ste prije ili poslije atentata imali razgovore sa Zoranom Lazovićem i Duškom Golubovićem? Da li na te okolnosti postoje službene zabilješke? Da li ste izdavali pismene ili usmene naloge Goluboviću i Lazoviću? Da li su po Vašem nalogu obilazili lica u ZIKS-u? Da li ste kao šef SDB imali sastanke sa pripadnicima Zemunskog klana Dušanom Spasojevićem i Miletom Lukovićem i da li su koristili legitimacije SDB-a? Da li nam možete saopštiti informacije koje ste dobili kao čelni čovjek SDB zašto su ubijeni Goran Žugić, Darko Beli Raspopović, Miloš Krstović, Blagota Baja Sekulić?", pitao je Knežević Markovića.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović se takođe osvrnuo na ubistvo urednika dnevnog lista "Dan" Duška Jovanovića, istakavši da se Jovanović kao novinar bavio pisanjem o švercu cigareta, ali i da je Jovanović bio angažovan i u Direkciji javnih prihoda, te da je i tu ukazivao na nepravilnosti, kao i da je pisao da su mnoge firme u vlasništvu Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) učestvovale u švercu cigareta.
"Prvi atentat, ili upozorenje, na Jovanovića je pokušan kada mu je na automobil postavljen eksploziv koji je bio umotan u jedan od tih finansijskih izvještaja. Takođe, on je 2000. bio fizički napadnut od strane, kako se kasnije saznalo, tzv. 'crnih trojki'", kazao je Božović.
On je Markovića pitao na kojoj se pozciji nalazio u sektoru bezbjednosti u vrijeme ubistva Jovanovića.
"Kako je prosto moguće da je on u dužem vremenskom periodu bio životno ugrožen, a da država nije uspjela da ga zaštiti? Moj neki zaključaj je da je dio državnih organa bio uključen u taj slučaj i da li Vam je poznato da su se neke firme u vlasništvu MUP-a, kao što je npr firma 'NTT' učestvovale u švercu cigareta?", pitao je Božović Markovića. Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević istakao je da se nada da će Marković stati u zaštitu "poštenim operativcima koje su tada i danas radili u ANB-u".
On je dodao da je predstavnica Demokrata koja je u bezbjednosnom sektoru na televiziji kazala da nema očekivanja od Odbora, problematizujući činjenicu da je vodi predstavnik opozicione partije, iako to propisuje poslovnik.
"Ostaje pitanje zašto predstavnici vlasti učestvuju u Odboru ako nemaju očekivanja od njega osim ukoliko je poenta napraviti teatar, kreirati atmosferu sudnice. Mislim da će javnost imati priliku da vidi koji je krajnji cilj ovog odbora jer su samo sudstvo i tužilaštvo nadležni da se bave ovim temama", istakao je poslanik SD-a i pitao Markovića koja su njegova saznanja o napadu na književnika Jevrema Brkovića i ubistvu njegvoog tjelohranitelja Srđana Vojičića.
Poslanik Demokratske Crne Gore Momčilo Leković je kazao da mu je "zaparalo uši" to što je rekao da "ne postoji ništa što samo on zna".
"Da li ste mislili na Mila Đukanovića? Da li on zna sve ovo što i Vi znate?", istakao je Leković.
"Kada ste kazali da kada bi služba bezbjednosti organizovala atentat, ne bi bilo preživjelih implicirali ste da služba kojom rukovodite ima kapacitete za organizaciju likvidacije? Da li takva izjava znači da su bezbjednosne službe imale praksu finkcionisanja van zakona? Kako je tumačite danas u kontekstu nerazjašnjenih ubistava? Postaviću Vam i pitanje koje Vam je već postavljeno od strane sestre ubijenog Jovanovića koja je kazala da je na Vama odogovrnost velika, kao i zašto niste kazali sve na saslušanju kod sudije Radomira Ivanovića. Tada Vas je pitala i zašto se niste pojavili kao svjedok, a Vaš ministar Andrija Jovićević jeste?", pitao je Leković.
On je, takođe, pitao Markovića šta zna o prebijanju Aleksandra Saše Pejanovića, imajući uvidu da je polciajac koji je svjedočio imao izjavu da je "naređeno iz vrha policije".
Poslanik Demorkatske partije socijalista (DPS) Oskar Huter se zahvalio Markoviću na prisustvu, bez obzira što su "pitanja koja su bila postavljena mogla ranije biti predmet nadležnih institucija".
"Danas nećemo ništa novo dobiti. Razumijem namjeru parlamentarne većine da kroz ovu vrstu simuliranja saslušanja se želi eksploatisati medijski. Žargonski - ušićariti neki sitni politički poen", kazao je Huter.
On je Markovića pitao kako je služba bila struktuirana, jer dok je bila SDB nije bila nezavisna već pod Ministarstvom unutrašnjih poslova.
"Shvatam da Vaša uloga nije bila kao prvog čovjeka, već ste imali ministra unutrašnjih poslova iznad sebe. Volio bih da objasnite kako je bila struktuirana i što su bile njene nadležnopsti? Da li je taj rad imao elemente istrage ili se radilo o prikupljanju podataka. Shvatimo li kontekst tog doba, kad se Crna Gora distancira od Slobodana Miloševića, ideologa onih koji su danas parlamentarna većina. Mene zanima u vidu raskola službi bezbjednosti u vrijeme SR Jugoslavije, a kasnije i Srbije i Crne Gore", istakao je Huter.
On je dodao da dok je bio u muzejskoj djelatnosti otkriveni su slučajevi pokušaja atentata na kralja Nikolu.
"U kontekstu te priče, ko su bile ugrožene ličnosti od zvaničnika? Da li su oni koji su odlučili da vode državu putem osamostaljenja bili na udaru određenih bezbjednosno interesatnih služista? I to ću malo pojasniti - režim u Beogradu je označen kao naručilac brojnih ubistava. Sjetićemo se Ivana Stambolića, negdje su ga u kreču našli, novinara (Slavka) Ćuruvije, (premijera) Zorana Đinđića...", kazao je Huter.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović ocijenio je da je vrijeme da se otkrije ko je nalogodavac mnogih ubistava u Crnoj Gori, te dodao da će se osvrnuti na ubistvo savjetnika predsjednika Crne Gore Gorana Žugića.
"Ja ću se orjentisati na izjavu Gorana Stanjevića, tadašnjeg predstavnika Vladine Agencija za strane investicije. On je rekao da je Žugić ubijen samo nekoliko mjeseci nakon što mu je on iz Švajcarske dostavio dokumentaciju u vezi sa istragom tužilaštva u Bariju o švercu cigareta između Crne Gore i Italije u koju je umiješan bivši predsjednik Milo Đukanović", poručio je.
On je Markovića pitao da li zna nešto o dokumentaciji koju je Stanjević dostavio Žugiću.
"Italijanskim istražiteljima je ispričao te godine da se dokumentacija o krijumčaenju odnosila na Đuaknovićevu ulogu u tom poslu i da je papire u Crnu Goru donio nakon što ga je kontaktirala supruga tzv. kralja šverca Ćira Macarele", kazao je Vučurović.
On se, takođe, osvrnuo na ubistvo nekadašnjeg glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista "Dan" Duška Jovanovića.
"Dok se ovo ubistvo ne riješi, Crna Gora ne može biti demokratska niti pravna država", poručio je Vučurović.
Poslanik NSD-a je kazao da je jedan policijski službenik nedavno u televizijskoj emisiji "otkrio javnosti šemu zločina", kao i da postoje policajci koji su spremni da posvjedoče da je "opstrukcija vođena u samoj policiji".
"Da li ste vidjeli ovu šemu i da li znate kja su puna imena? Pod organizatorima se navodi SDB (Služba državne bezbjednosti), onda inicijali D.M. i policija. Da li je ovaj policajac označio Vas? Takođe, više puta je istaknuto da puška kojom je ubijen Jovanović potiče iz depoa ANB-a. Više puta je istaknuto da je služba naoružavala kriminalce. Takođe, pominje se i zloglasna Sedma uprava koja je bila policijsko-politička batina bivšeg režima i vidimo kako su uništavane službene zabilješke u istrazi ubistva Jovanovića. Neko vaše saznanje o svemu ovome - bili ste na čelu SDB-a i ANB-a kroz sva ova vremena. Poznajući Vas i Vaše političko djelovanje, prosto neka logika mi ne da da mislim niste bili u saznanju sa određenim činjenicama, da ste bili ikebana, iako je tada bio neko iznad Vas - bilo Đukanović, bilo Vukašin Maraš", poručio je Vučurović.
On je Markovića pitao da li je puška kojom je ubijen Jovanović iz depoa ANB-a, da li mu je poznato da je ANB naoružavao kriminalce, te kome su se sve izdavale puške i da li je još neko ubijen njima.
Takođe, Vučurović je nekadašnjeg premijera pitao da li je ANB regrutovao kriminalce za prljave poslove i da kaže njihova imena.
Na sjednici Anketnog odbora za postupanja državnih organa u političkim ubistvima i napadima na novinare i intelektualce, uključujući djelovanje "Crnih trojki" poslanici saslušavaju nekadašnjeg premijera, ministra pravde i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Duška Markovića.
Marković je na početku kazao da saslušanje "po svojoj prirodi nema pravnu, zakonsku niti institucionalnu logiku".
"Ovim na početku hoću da kažem da bez obzira na neprimjerene i ničim zaslužene pritiske na mene, svjesno sam ovdje da se izložim novim jer hoću da pokažem da je obaveza svih rukovodilaca državnih organa, državnika pogotovo da se uvijek odazovu razgovorima koji za cilj mogu imati snaženje društva i njegovih institucija. Cio moj profesionalni angažman bio je posvećen jačanju institucija i građenju povjerenja u njih i onda kad su bile nedostatne i ugrožene. Primjerom se to najbolje radi i zbog toga sam ovdje, a ne zbog onoga zbog toga što stoji iza ove inicijative", poručio je Marković.
Kako je dodao, ne postoji ništa što zna samo on, već ono što zna on znaju i operativci koji su prikupljali informaicje, analitičari, njegovi pretpostavljeni...
"Nikada nisam prikupljao informacije. Uvijek sam izvještavan i to je jedini pravilni način rada", istakao je Marković.
Bonus video:
