Spajić je ukazao da "nema potrebe da se odgovara poslaniku Socijaldemorkata (SD) Borisu Mugoši" jer se odgovorilo u sklopu pitanja Konatara.
"Na pitanja koja niko drugi nije postavio ću odgovoriti. Ovo nije nepoštovanje parlamenta, već poštovanje građana", kazao je.
Spajić je istakao da kade je u pitanju koncesija aerodroma, Crna Gora nije odgovorila Svjetskoj banci šest godina da li želi ili ne, te da je ta institucija "neformalno" stavila Crnu Goru na crnu listu kao lošu zemlju za ulaganje.
"Ima propusta u tenderu, ali ako smo ušli u proces - mi se bavimo državom, ne samo politikom. Bitno je da proces dovedemo do kraja. Proces do kraja će dovesti Vlada uz objašnjenje zašto se ulazi u ovaj ili onaj proces. Čak ću se zalagati da sjednica Vlade na kojoj se bude odlučivalo o koncesiji bude snimana i javna, kao i da onaj ko se zalaže za koncesiju to iznese pred građanima", poručio je, dodavši da se radi o bitnoj odluci.
"Finalna odluka će biti na Vladi", zaključio je.
Kljajević je saopštila da razumije Spajićevu argumentaciju, ali da bi bilo šteta "takav resurs prepustiti nekome".
Mugoša je kazao da je "poštovanje stvar vaspitanja".
"To što Vi ne želite da odgovorite na pitanje poslanika - morate znati da poslanik predstavlja građane koji su ga glasali, a Vi ste i njima premijer", istakao je.
Mugoša je dodao da on ne smeta lično Spajiću i njegovim poslanicima, jer ga "zovu kad nešto treba da se ubrza".
"Mislim da EU nema alternativu za Crnu Goru i uradiću sve što je do mene. Što se tiče migracione politike, pokazujete neznanje jer govorite da je Zakon o strancima isto što i migraciona politika, a on je samo jedan njen dio", istakao je.
Poslanik SD-a je kazao da je inflacija u Crnoj Gori veća nego u 25 od 27 članica EU, ali i da je najveća u regionu.
"Ne možete da relativizujete ta pitanja. Cijena hrane je porasla duplo više. Cijena farmaceutskih proizvoda tri puta više, medicinskih usluga četiri puta više, igračaka 15 puta više", rekao je.
On je objasnio da u zemljama EU više raste cijena struje, kao glavnog inputa koji utiče na cijene, a sve ostale cijene najviše rastu u Crnoj Gori, ali i da Crna Gora ima najveći "spoljnotrgovinski deficit u posljednjih 15 godina".
Mugoša je istakao "građani znaju u kom ambijentu žive", te da "više od 70 odsto građana prima ispod prosječne plate".
"Elektroprivreda na pravi način oslikava Vas i Vaše partnere... U februaru prošle godine tadašnji ministar Saša Mujović predlaže da u bordu direktora budu eksperti. Ove godine smjenjujete profesora Univerziteta u Mančesteru, profesora Elektrotehničkog fakulteta da bi se smijenio čovjek koji je stručan", poručio je.
Poslanica Demokratske narodne partije (DNP) Jelena Kljajević pitala je koje konkretne benefite i koristi, kako za građane, tako i za crnogorsku privredu, Vlada očekuje od prisustva i širenja poslovanja Wizz Air-a u Crnoj Gori.
"Želim da pitam i o nekim lijepšim stvarima koje su se desile", poručila je.
Spajić je saopštio da se "polako vraćamo kad je u pitanju vazdušni saobraćaj".
"Imali smo greške kad su podignute neke takse i od toga profitirali neki aerodromi u regionu", poručio je.
On je dodao da njegovoj Vladi nisu "ostavljeni autoputevi i brze ceste", te da je jedina povezanost "avio sabobraćaj".
Spajić je kazao da će imati niz projekata koji će učiniti povezanost Crne Gore boljom.
Kljajević je istakla da će uskoro trimilioniti putnik sletjeti na crnogorski aerodrom.
Poslanica Posebnog kluba Radinka Ćinćur pitala je kakav je plan Vlade na polju imigracione politike i šta će preduzeti da uvede red u, kako je ocijenila, nekontrolisani priliv stranih državljana.
Istakla je da osuđuje svaku vrstu nasilja i ksenofobije koje se ovih dana dešavaju.
“Nadam se da će država i opštine pomoći da ljudi koji žive od svog biznisa, a koji je ovih dana oštećen, pomoći da se taj biznis obnovi kao što je to urađeno u mom Baru. Time bi Crna Gora pokazala da ne stoji iza vandalske hajdučije, paljenja lokala i automobila. Naravno, da se počinioci identifikuju i procesuiraju”, kazala je Ćinćur.
Pitala je premijera da li je upoznat sa činjenicom da je "Zeren grupa" predmet optužnica u više međunarodnih istraga i presuda zbog sumnji na pranje novca, poreske prevare i zloupotrebe.
U pisanom odgovoru Spajića navodi se da je cilj da i imigraciona politika, između ostalih, bude u potpunosti usklađena sa standardima i praksama Evropske unije.
“Na toj liniji, Ministarstvo unutrašnjih poslova, kao resorno u ovoj oblasti, preduzelo je posljednjih nekoliko godina značajne aktivnosti u cilju uspostavljanja strateškog i normativnog okvira, kao i insititucionalne strukture koja će adekvatno odgovoriti na izazove koje sa sobom nosi povećani priliv izbjeglica i migranata. Kao jedna od aktivnosti predviđena je izrada Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima koji je Vlada 1. septembra uputila u skupštinsku proceduru”, naveo je Spajić.
Istakao je da se jedno od pitanja koje tretira predlog Zakona odnosi na vizni informacioni sistem (VIS), koji se koristi za prikupljanje, obradu, čuvanje i razmjenu podataka o vizama, obezbjeđivanje sigurnog i efikasnog procesa izdavanja viza.
“Sistem ima za cilj i olakšavanje saradnje organa državne uprave nadležnog za vanjske poslove sa Ministarstvom, Agencijom i policijom, kao i sa drugim državama i međunarodnim organizacijama, u vezi sa kontrolom ulaska i boravka stranaca. Predlogom zakona predviđa se i restriktivniji pristup odobrenju dozvola za privremeni boravak i rad”, piše u pisanom odgovoru Spajića.
Nurković je pitao, uvažavajući značaj koji ima ski centar na Štedimu za razvoj turizma i lokalne ekonomije opštine Rožaje, može li premijer precizirati u kojoj je fazi realizacija projekta ski centra na Štedimu, kao i koji su konkretni rokovi za žavrsetak infrastrukturnih radova i kada se očekuje da centar bude u potpunosti funkcionalan za posjetioce.
Nurković je pitao i koliko je do sada utrošen budžet na izgradnju ski centra Štedim i koji su tenderi raspisani u ovoj godini.
"Da li je Vlada u ovoj godini predvidjela raspisivanje novih tendera i u kojim okvirnim iznosima? U kojoj mjeri se projekat odvija u skladu sa planiranom dinamikom, da li postoje eventualna kašnjenja i koji su razlozi za takva odstupanja od rokova? Takođe, imajući u vidu strateski značaj razvoja sjevera Crne Gore, možete li nas informisati o statusu ostalih kapitalnih i infrastrukturnih investicija na sjeveru, poput projekata u oblasti turizma, saobraćajne infrastrukture, energetike i poljoprivrede? Koji su planovi Vlade u pogledu njihovog završetka, osiguranja finansijske održivosti i stvaranja uslova za ravnomjeran regionalni razvoj?", pitao je Nurković.
Upitao je i kakva je trenutna dinamika ulaganja na sjeveru i da li Vlada planira dodatne podsticaje za privlačenje domaćih i stranih investitora, kako bi se obezbijedila dugoročna funkcionalnost i ekonomska korist od svih projekata lokalne zajednice.
Spajić je odgovorio da sjever "nije dovoljno bio u fokusu prethodnih vlada".
"Potpuno ste u pravu. Rožaje ne treba da buide mjesto koje prima pomoć od centralne vlasti, već perjanica ekonomije. Kao i Pljevlja, Ulcinj, Herceg Novi. Ukupna procijenjena vrijednost je 32 milioona, do sad se uloženo oko 21 milion... Što se tiče drugog dijela pitanja, sem auto-puta, obavještavam Vas da Vlada budžetom za ovu godinu realizuje 51 projekat na sjeveru", istakao je.
Poslanica Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović pitala je Spajića da li raspolaže preciznim podacima o doseljavanju državljana Turske u Crnu Goru, kao i da li se analiziraju moguće posljedice po demografsku strukturu i tržište nekretnina.
Dobila je pisani odgovor Spajića, koji on u Skupštini nije obrazlagao.
Kaluđerović je, navodeći da je zadovoljna pisanim odgovorom premijera, kazala da značajno doseljavanje turskih državljana danas poprima razmjere koje ozbiljno utiču na demografsku strukturu i sve više na bezbjednosne prilike u državi:
“Što izaziva veću zabrinutost građana i ekonomsku nesigurnost i osjećaj nesigurnosti u sopstvenoj državi”.
Istakla je da je u pripremama za poslaničko pitanje došla do podatka da je u ovoj godini za 10 mjeseci broj državljana iz Turske koji su počinili ili krivična djela ili neka druga nezakonita djela, duplo veći nego u prethodne tri godine.
Ona je kazala da nema građanina u državi koji u poslednje vrijeme nije stavio kao jedan od prioriteta pitanje većeg broja stranih državljana i iskazao određeni strah.
“To je kulimiralo događajem na Zabjelu. Želim našem sugrađaninu koji je povrijeđen i ranjen, brz oporavak”, kazala je Kaluđerović.
Ona je osudila nasilje koje se desilo nakon događaja na Zabjelu i skandiranja na protestima.
U pisanom odgovoru premijera navodi se da u Crnoj Gori nema stotinu hiljada turskih drzavljana niti ih je ikada bilo, već, prema preciznim evidencijama Ministarstva unutrašnjih poslova, u Crnoj Gori 13.506 drzavljana Turske ima odobren privremeni i stalni boravak shodno Zakonu o strancima.
“Jasna mi je i vaša zabrinutost za uticaj priliva stranaca na demografsku strukturu. No, Zakon o crnogorskom državljanstvu je u tom smislu vrlo jasan u pogledu propisanih uslova. Prema podacima kojima raspolažem, od početka njegove primjene, odnosno od 5.5.2008. godine do danas (28.10.2025. godine) ukupno je 90 državljana Republike Turske steklo cnogorsko državljanstvo”, navodi s eu pisanom odgovoru premijera.
On je naveo da vezano za dio pitanja koje se odnosi na zaštitu nacionalnih interesa Crne Gore u kontekstu migracija, da Skupštinu očekuje rasprava o tekstu Zakona o izmjenama i dopiinama Zakona o strancima koji je Vlada 1. septembra dostavila Skupštini.
Konatar je kazao da je "premijerova odgovornost da zaštiti svakog građanina i sve dobronamjerne goste".
"To je Crna Gora koju treba da učinimo sljedećom članicom (EU)", poručio je.
On je dodao da inflacija najviše pogađa građane sa srednjim i nižim primanjima.
"Vi ste kazali da želite da radite Velje brdo, mi mislimo da je bolje pokrenuti stambeni fond, da se ne gradi samo u Podgorici. Vi ste kazali da će prva useljenja krenuti 2026. godine. Moramo pričati o rješenjima - kako da građani žive bolje. Želim da postavim pitanje - kolika je cijena kilograma pljevaljskog sira u Crnoj Gori ili kolika je potrošačka korpa u Crnoj Gori danas", kazao je.
Nakon što mu Spajić nije odgovorio, Konatar je poručio da je cijena oko osam eura, na šta mu je poslanica PES-a dobacila da je šest, te da "ne kupuje na pijaci".
Premijer je istakao da je tačno da je osam eura, ali "kako gdje".
"U Pljevljima je znatno jeftinije", dodao je.
Spajić je istakao da je sindikalna korpa počela da se računa tek u posljednjih par godina.
"Što se tiče minimalne potrošačke korpe, koja je bila nerealna i služila za smirivanje građana - ta kategorija je ukinuta od strane MONSTAT-a", pojasnio je.
Spajić je istakao da u sljedećim nedjeljama treba da se intenzivira saradnja sa bezbjednosnim strukrutama Crna Gore i Turske, ali da se "prvo akutno riješi problem, pa onda dugoročno".
"Ako sam pogriješio što nisam, poslaću jedan apel... Mi smo govorili o rezultatima i kad smo napravili najveću reformu koja je bila u suštini antiinflatorna mjera i koje je amortizovalo kasnije povećanje cijena", istakao je.
Konatar je objasnio da je medijalna zarada u Crnoj Gori nešto iznad 800 eura.
Poslanik Građanskog pokreta (GP) URA Miloš Konatar je osudio napad na M.J. i poželio mu brz oporavak, ali i "svaki oblik mržnje i ksenofobije prema stranim državljanima koji poštuju zakone i državu".
"Kriminalci nemaju vjeru i naciju, njima je mjesto u zatvoru i kao takvi nisu dobrodošli. Međutim, obaveza Vlade je da zaštiti i pruži sigurnost za sve građane i dobronamjerne goste. Ne mogu da razumijem, gospodine premijeru, zašto ste niste obratili građanima u ovim trenucima", poručio je.
On je kazao Spajiću da je "premijer države i kad je teško", te da ima "najveću odgovornost".
"Vi ste morali da zaštitie građane, ali i sve ljude koji su dobronamjerni gosti. To niste uradili i pali ste na ispitu. Vjerujem u Crnu Goru koja će biti bezbjedna za sve", istakao je.
Nakon toga, on se osvrnuo na svoje pitanje. Kako je istakao, inflacija je "pojela povećanje cijena".
"Šta ste kao premijer uradili da biste spriječili rast cijena proizvoda i usluga u Crnoj Gori, s obzirom da ste Vi i Vaša Vlada svojim odlukama da povećate porez na usluge u turizmu, kao i poreze i akcize na širok spektar proizvoda i usluga, uz narušavanje poslovnog ambijenta i stabilnosti javnih finansija - najodgovorniji za rast inflacije i slabljenje kupovne moći građana Crne Gore?", pitao je Konatar.
Spajić je kazao da je poslanik GP URA "ukrao šou" nezavisnoj poslanici Radinki Ćinćur i predstavniku Socijaldemokrata (SD) Borisu Mugoši, te da će u sklopu njegovog odgovora, odgovoriti i njima.
"Kako da govorimo o svim rezultatima koje smo postigli koji postaju sporedna stvar kad vidimo uzavrele strasti. Ne želim da pričam o tim temama dok ne vidim da je bezbjednost građana na zavidnom nivou. Kad kažem građana, mislim i na strane državljane. Drugo što moram reći je da smo turistička zemlja. Suludo je slati poruke bilo kom stranom državljaninu da nije dobrodošao. To je ekonomsko samoubistvo. Upravo je MUP stvorio predlog Zakona o strancima koji će jasno definisati imigracionu politiku. I ova većina će predložiti i izglasati taj zakon. Nadam se da ćete se i Vi pridružiti", poručio je.
Kako je dodao, kompanija se može osnovati za jedan euro i na osnovu toga dobiti privremeni boravak, a bez zaposlenja crnogorskih državljana, a da će se to ukinuti.
"Biće obavezni da zapošljavaju naše državljane. Što se tiče viza - zajedno sa našim evropskim partnerima i kroz plan rasta imamo uvođenje ekonomskih viza", poručio je.
Spajić je istakao da će se, po prirodi, cijene smanjiti, te da će doći do njihove stabilizaciije kad se uđe u EU.
"Uradili smo neke značajne korake. Imali smo SEPA-u, imaćemo roming. To su male stvari, grebanje po površini. Čekaju nas veće. Sve neke mjere su privremenog karaktera. Jedina održiva prava mjera je povećanje konkurencije koju donosi jedinstveno tržište EU. Mi sad uvozimo najviše iz Srbije i BiH, te tako uvozimo njihov nivo inflacije", objasnio je.
Premijer je kazao da se i ne pamti ko je uveo Slovačku, Španiju i ostale članice u EU, već samo kad su ušle.
Premijer Milojko Spajić je kazao da nije lako biti na čelu bezbjednosnog sektora u ovom trenutku.
“Ali vidimo i u prethodnim danima kada smo imali velike izazove da je bezbjednosni sektor odgovorio kako treba i da je zaštitio građane svih nacionalnosti, vjera, identitetskih profila i svih državljanstava”, rekao je Spajić.
Istakao je, odgovarajući na pitanje šefa poslaničkog kluba Demokrata Borisa Bogdanovića da li su napadi na bezbjednosni sektor izraz očaja i panike "političko-kriminalnih struktura" koje su, kako je rekao, decenijama upravljale državom kao privatnim posjedom, da ne treba izvršna vlast da vodi Tužilaštvo već da mu daju podršku.
Bogdanović je kazao da je više od 90 odsto posla sa kokainom radila država, odnosno, mafija uz zaštitu države.
“Postavlja se pitanje da li je ovo bila zemlja ili magistrala kokaina. Ja bih rekao da je kokain bio šifra tadašnje vlasti, tadašnjeg režima, tadašnjeg bezbjednosnog sektora. Luka Bar je bila skladište za švercovane cigarete. Bivši bezbjednosni sektor je za godinu zaplijenio samo 1.200 šlepera, a propustio preko 10.000 šlepera”, rekao je Bogdanović.
Istakao je da su, umjesto građanima, podijelili 1.800 stanova bezbjednosnim i policijskim funkcionerima.
Živković je, replicirajući Mandiću, pitao zašto javnost ne saznaje koji su ministri iz ove i prethodne Vlade saslušani u tužilaštvu.
“Nema (toga) jer ovo tužilaštvo radi za ovu vlast”.
Istakao je da je opasno kad se instrumentalizuje tužilaštvo u okršaju sa političkim oponentima.
“Vara se svako ko misli da će nam prijetiti sa pozicija moći sa onim što posjeduju od materijala, a da prije ili kasnije, za one koji prijete sa pozicija moći, neće izaći kompromitujući materijal”, rekao je Živković.
Mandić mu je odgovorio da pojedinci iz DPS-a koji su, kako tvrdi, vladali zemljom u sprezi sa kriminalnim klanovima, treba da budu procesuirani.
Istakao je da iz DPS-a nisu ugroženi dok su na funkcijama oni koje DPS može da ucjenjuje.
“To je problem. Osjećam da je ovo samo brisanje sa starog šifonjera”.
Čarapić se javio proceduralno, kazavši Mandiću da ih sljedeći put pripreme za ovu vrstu rasprave kako bi "pripremili kokice".
“Ovo su naše mlade političke snage pošto smo se mi 30 godina borili sa DPS-om. Znaju oni dobro da ovu političku strukturu može da razbije DF i da ova vlast dominantno počiva na snazi DF-a”, rekao je Mandić.
Živković je poručio Mandiću da bi “bilo dobro da i on protrese svoj šifonjer”:
“Dugo ste na političkoj sceni, dobro bi bilo da se i tu protresu određene stvari”.
Premijer Spajić je kazao u vezi sa optužbama oko pakovanja nekih tužbi, da građani ovih dana vide ko se pakuje.
“Pozivam Tužilaštvo da istraže svaku radnju koju sam ikada radio i nemam problem da odgovaram... Nastavite vi dijalog, ali pustite mene da radim da bi ovi građani imali čemu da se raduju. Ulazak u EU niko nam neće pokloniti, to neko mora da sprovede u djelo. Ujedinimo se oko zajedničkih tema”.
Premijer Milojko Spajić je rekao da ne želi tužioce po svojoj mjeri, da im aplaudira kada procesuiraju političke oponente.
“A da sjutradan kudim kad se ne ponašaju u skladu sa onim što očekujem da oni rade”, kazao je Spajić, odgovarajući na pitanje predsjednika kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Danijela Živkovića da li smatra da bi, zbog neusvajanja izvještaja o radu tužilaštva u Skupštini, vrhovni državni tužilac Milorad Marković trebalo da podnese ostavku.
Živković je, govoreći o krivičnim prijavama koje je protiv pojedinaca iz PES-a u Tužilaštvu, pominjao predsjednik parlamenta Andrija Mandić, pitao Spajića da li je bio pozvan da da izjavu u tužilaštvu.
Mandić je kazao da nije rekao da bilo koga od poslanika PES-a drže u ladicama, navodeći da se “manipuliše sa tim ladicama”.
Spajić je istakao da neće nikad komentarisati rad tužilaštva, sudstva i drugih institucija.
Pozvao je poslanike da, ukoliko smatraju da je potrebno, pokrenu inicijativu za smjenu VDT-a.
On je kazao da kao Vlada treba da podrže rad Tužilaštva, navodeći da je do sada taj rad bio takav i da se nada da će tako biti i ubuduće.
Replicirajući Spajiću, Živković je pitao zašto se promijenilo mišljenje PES-a u nekoliko dana, jer su ranije govorili da nisu zadovoljni radom Tužilaštva i da ga neće podržati.
Istakao je da je, koliko zna, jedan od predmeta protiv predstavnika PES-a koji je u ladicama, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) “već spakovalo”.
Živković je rekao da je Marković izabran u vladi, da ga je izabrala većina i prelomio Mandić, a da Spajić govori da nema političkog pritiska na Tužilaštvo.
“Očigledno ste nešto tražili od tog tužilaštva. Kako niste zadovoljni, treba vam novi tužilac koji će se dodatno obračunavati sa opozicijom i predstavnicima medija”, rekao je Živković.
Andrija Mandić je rekao da se niko nikome ne miješa u nadležnosti, niti je on VDT-a za dvije godine nazvao.
“Ništa nisam tražio ni od njega, ni od (Vladimira) Novovića. Sve akcije Tužilaštva se svedu na priču o nekom telefonu, kešu, sitnicama, su ispod nivoa na ono što su radili nekadašnji lideri DPS-a i sa njima spregnuti članovi kriminalni klanovi. Zato sam govorio da smo nezadovoljni Tužilaštvom”, rekao je Mandić.
Istakao je da narod traži pravdu i zna ko su “krupne ribe”, ali za Milana Lekića (NSD) utvrđuju da li je imao 1,20 ili 1,15 procenata alkohola u krvi kada je oštećeno neko vozilo.
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić se interesovao za ključne planove i ciljeve koje Vlada namjerava ostvariti u preostale dvije godine mandata.
On je sam predstavio ukratko rezultate Vlade u prethodne dvije godine, a premijer se nije oglašavao.
Čarapić je, predstavljajući dvije godine rada Vlade, rekao da je dosta urađeno na putu ka EU, da su povećane plate za 27,5 odsto, penzije za 35,1 odsto, dječji dodaci, stipendije, povećao se broj zaposlenih za 10,2 odsto, da je nezaposlenost na istorijskom minimumu...
Premijer Milojko Spajić odgovara na pitanja predstavnika poslaničkih klubova na posebnoj sjednici Skupštine Crne Gore.
Potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković je, reagujući proceduralno, povodom sinoćnjih prijetnji reisu Rifatu Fejziću, kazao da iznosi zabrinutost pripadnika islamske vjere.
“Šta se to desilo u Crnoj Gori, pa se neko ohrabrio da na takav način komunicara sa vjerksim poglavarima? Šta se to dešava, pa imamo ružne scene zbog koji se stidim? Mnogi ljudi se osjećaju nesigurno u ovim danima kada se stvara hajka. Moja molba je da se što prije nađu vinovnici prijetnji, kako se ne bi spočitavalo drugim narodima ili konfesijama, kako se ne bi generalizovale stvari”, rekao je Nurković.
Apelovao je na premijera i ministre da zaštitu ubuduće dobiju oni kojima je potrebna, a ne oni koji urušavaju poredak.
Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić je rekao da najoštrije osuđuje bilo koji oblik prijetnji i izazivanja vjerske ili nacionalne mržnje od koga god dolazio.
“Nema tog pojedinca koji će biti iznad države, poručujem da je jednak zakon za sve. Ne smije se generalizovati najmanja skupina, a kamoli kad govorimo o vjerskim zajednicama”, rekao je Bečić.
Istakao je da se mnogo manipulisalo u prethodnom periodu, navodeći da su mnoge od manipulacija razobličili.
Bečić je rekao da u posljednjih godinu i devet mjeseci ima oko 15.000 prekršajnih naloga u dijelu kršenja Zakona o strancima, više od 2.000 rješenja o povratku u matičnu zemlju...
“Nadležne ne interesuje da li je neko crnogorski državljanin ili nije, interesuje nas da li poštujete zakone. Ako ne, osjetićete snagu institucija sistema, bilo da ste crnogorski ili strani državljanin”.
Nurković se zahvalio Bečiću što je reagovao, navodeći da i dalje vjeruju institucijama sistema.
“Potrebna su nam djela i rezultati. U tom dijelu se odlično razumijemo. Razumite, zabrinutost građana je eskalirala do mjere kad moramo dati odgovore”.
Bonus video:
