Pozitivan ishod referenduma na Islandu o nastavku pregovora sa Evropskom unijom (EU) mogao bi da bude dodatni podsticaj politici proširenja Unije i otvori nove šanse za crnogorsko članstvo, ocijenio je profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu, Vesko Garčević.
Građani Islanda sjutra će na referendumu odlučiti da li država treba da nastavi pregovore o pristupanju EU koji su obustavljeni 2013. godine, a iz Vlade Islanda je saopšteno da su dobro pripremljeni za eventualni nastavak pristupnog procesa zasnovanog na zaslugama.
Garčević je u intervjuu agenciji MINA kazao da je, prema informacijama koje prati, ishod referenduma na Islandu veoma neizvjestan, ali da blagu prednost imaju oni koji žele nastavak pregovora o pristupanju EU.
Garčević je podsjetio da eventualna odluka o nastavku pregovora ne bi automatski značila članstvo Islanda u EU, jer bi, nakon završetka pregovora, građani te države ponovo na referendumu odlučivali o ulasku u Uniju.
Prema njegovim riječima, među glavnim argumentima protivnika članstva su bojazan od gubitka dijela autonomije i identiteta Islanda, ali su najosjetljivija pitanja ekonomske prirode, prije svega ribarstvo i poljoprivreda.
"To su vjerovatno dvije najosjetljivije teme kada je Island u pitanju, za razliku od Crne Gore, gdje su pitanja vladavine prava i organizovanog kriminala mnogo značajnija u procesu pristupanja“, naveo je Garčević.
On smatra da je na odluku o održavanju referenduma značajno uticala i geopolitička situacija.
Garčević je rekao da, iako je Island članica NATO-a, dodatna sigurnost koju nudi EU može biti važna građanima u vremenu pojačanih geopolitičkih neizvjesnosti.
Kako je naveo, dešavanja u vezi sa Grenlandom dodatno su podstakla raspravu na Islandu o evropskim integracijama i njegovom položaju kao male države koja se nalazi na specifičnoj geopolitičkoj poziciji.
Povratak Islanda za pregovarački sto mogao bi dati novi zamah politici proširenja
Garčević očekuje da bi eventualna odluka Islanda da nastavi pregovore bila pozitivno dočekana u EU i smatra da to nije razlog za zabrinutost u Crnoj Gori.
"Island bi imao veoma brze pregovore o pristupanju. Većina zakonodavnog okvira već je usklađena sa standardima EU, tako da bi vjerovatno veoma brzo otvarao i zatvarao poglavlja“, kazao je Garčević.
Kako je dodao, najveći izazov i u tom slučaju ostali bi pregovori u oblastima ribarstva i poljoprivrede.
Prema njegovim riječima, ukoliko bi pregovori bili obnovljeni tokom ove godine, Island bi relativno brzo mogao da dođe u poziciju da bude spreman za članstvo.
Na pitanje kako bi se to odrazilo na šire promjene u Evropi i politiku proširenja, Garčević je kazao da bi uspješan i brz islandski put ka EU mogao podstaći i novu raspravu u Norveškoj o odnosu prema Uniji.
On je podsjetio da su građani Norveške dva puta na referendumima odbili članstvo, ali da nove geopolitičke okolnosti ne isključuju mogućnost ponovnog preispitivanja tog pitanja.
Garčević je rekao da se pitanja načina odlučivanja u EU i prilagođavanja Unije budućem proširenju već razmatraju, nezavisno od Crne Gore ili Islanda.
Prema njegovim riječima, eventualni prijem većeg broja novih članica dodatno bi otvorio pitanja poput prava veta i načina uključivanja novih država u proces odlučivanja.
Govoreći o mogućnosti da Crna Gora i Island postanu članice EU u približno istom periodu ili u paketu, Garčević je kazao da se može dogoditi da se datumi njihovog pristupanja poklope, ali da se te dvije države ne mogu suštinski posmatrati kao paket.
"Sve ostalo je različito između Islanda i Crne Gore. Island je u drugačijoj situaciji, pregovori su drugačiji, izazovi koje oni imaju su drugačiji, ali su i njihove prednosti evidentne u odnosu na Crnu Goru“, rekao je Garčević.
On je naveo da Crna Gora pripada drugom krugu država kandidata i da ima drugačije obaveze i izazove, ali da bi pozitivan ishod referenduma na Islandu mogao biti dodatni podsticaj novoj rundi proširenja.
"U tom slučaju imali bismo dvije male države, a za Crnu Goru bi moglo biti samo plus ako bi u EU ušla zajedno sa Islandom, demokratski razvijenom i ekonomski stabilnom državom“, kazao je Garčević.
Upitan da li smatra da bi, ukoliko Island nastavi pregovore, EU prema toj državi i Crnoj Gori primjenjivala iste kriterijume zasnovane na zaslugama, Garčević je rekao da će Unija sigurno insistirati na kriterijumima, ali da su dvije države u veoma različitim početnim pozicijama.
On je objasnio da je Island već na vrlo visokom nivou kada je riječ o usklađenosti propisa sa evropskim standardima i njihovoj primjeni, dok Crna Gora i dalje treba da uvjeri pojedine članice da dovoljno brzo i sistematično sprovodi reforme, posebno u pravosuđu i borbi protiv organizovanog kriminala.
Garčević je ocijenio da bi Crnoj Gori moglo biti lakše ukoliko bi se u završnoj fazi proširenja našla još jedna država, ali je naglasio da Podgorica neće moći da postane članica ukoliko ne ispuni svoje obaveze.
"Ako Crna Gora napravi neku grešku ili ne uspije da zatvori sva poglavlja, niko joj neće dozvoliti da uđe samo zato što Island ima šansu da postane članica“, poručio je Garčević.
Komentarišući dilemu da li bi eventualno brže pristupanje Islanda ugrozilo ambiciju Crne Gore da bude 28. članica EU do 2028. godine, Garčević je rekao da broj pod kojim će država ući u Uniju ne bi trebalo da bude presudan.
"Da li će Crna Gora postati članica EU krajem 2028. ili tokom 2029. godine, poslije ovoliko godina rada i čekanja u procesu pristupanja, prema mom mišljenju nije toliko važno. Presudno je da Crna Gora postane članica EU i da to bude u dogledno vrijeme, vrlo brzo“, rekao je Garčević.
Prema njegovim riječima, važno je i da se time ponovo otvori prostor za proširenje i pošalje signal drugim državama Zapadnog Balkana da imaju realnu perspektivu članstva.
Garčević je rekao da razlika od šest mjeseci ili godinu u datumu ulaska ne bi trebalo da bude značajna za građane Crne Gore i da ostvarenje parole “28. do 28.” može biti važno samo vladajućim strukturama radi održavanja njihove političke pozicije.
"Značajno je da imamo jasnu perspektivu i da budemo članica. Da li ćemo biti 28. ili ući nekoliko mjeseci kasnije, manje je važno“, zaključio je Garčević.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
