Predsjednik Udruženja iseljenika iz Crne Gore u Turskoj: Tražimo bezvizni ulazak u zemlju naših predaka

Adil Ozuzun, predsjednik Udruženja iseljenika iz Crne Gore u Turskoj, pozvao je da izjave o prijateljstvu i pripadnosti iseljenika porijeklom iz Crne Gore koji žive u Turskoj budu praćene konkretnim mjerama.

„Ne tražimo biračko pravo. Tražimo bezvizni ulazak u zemlju naših predaka i obnovljivi desetogodišnji boravišni status. Naš glavni sagovornik je država Crna Gora“, saopštio je Ozuzun.

Kazao je da su pažljivo pročitali izjavu ministra vanjskih poslova Crne Gore Ervina Ibrahimovića, u kojoj je, navodi Ozuzun, "ukazao na naše zajedničko istorijsko i kulturno nasljeđe" i ocijenio da iseljenici porijeklom iz Crne Gore koji žive u Turskoj predstavljaju jedan od temelja prijateljstva između dvije zemlje."

"Naše zajedničko nasljeđe, prisutno u arhitekturi, jeziku, običajima i svakodnevnom životu, nesumnjivo je dragocjeno. Važno nam je i prepoznavanje porodičnih veza i međusobne bliskosti koje čuvamo generacijama. Međutim, vrijednost tih veza mora biti vidljiva i kroz konkretne korake u rješavanju naših problema, a ne samo u svečanim govorima. Ako se ljudi smatraju temeljem prijateljstva, onda i njihovi zahtjevi da to prijateljstvo nastave da njeguju zaslužuju jednako ozbiljan pristup", rekao je on.

Kazao je da vide političko zalaganje ministra dijaspore Mirsada Azemovića i predstavnika Bošnjačke stranke za biračka prava crnogorskih državljana koji žive u inostranstvu, pa je pitao:

"Dok se njihovo biračko pravo brani obrazloženjima da govore jezik, posjeduju imovinu u Crnoj Gori i održavaju veze sa svojom zemljom, zašto se sa istom odlučnošću ne govori o porodičnim vezama, istorijskom porijeklu i pripadnosti iseljenika iz Crne Gore koji žive u Turskoj? Zar i mi nijesmo dio iste dijaspore? Da li naši zahtjevi moraju imati vrijednost na izborima da bi bili ozbiljno razmotreni?"

"Činjenica da politička osjetljivost prema djelovima dijaspore koji imaju biračko pravo nije u istoj mjeri vidljiva kada je riječ o našim zahtjevima za ulazak i boravak izaziva kod nas ozbiljnu sumnju. Pitamo se da li se interesovanje za dijasporu zasniva na pripadnosti ili na njenom izbornom značaju", rekao je Ozuzun.

Kazao je da ne donose konačne sudove o bilo čijim namjerama, ali da očekuju objašnjenje za "razliku koju vidimo u pristupu ovim zahtjevima".

"Razlika između riječi i postupaka navodi nas da postavimo i jedno ironično pitanje: 'Da nijesmo možda zamijenjeni u porodilištu, pa su naše porodice kući odnijele pogrešne bebe? Kako smo u govorima djeca iste porodice, a kada iznesemo konkretan zahtjev, osjećamo se kao da toj porodici ne pripadamo?' Ova ironija ne izražava nedoumicu o našem porijeklu, već političku nedosljednost sa kojom se suočavamo. Mi dobro znamo iz kojih porodica potičemo, čiji smo potomci i kakve su veze naših predaka sa ovim prostorima. Svoju istoriju i identitet ne dugujemo definiciji niti odobrenju bilo koje političke stranke."

Ozuzun je kazao i da su svjesni i "istorije ovih prostora koja seže hiljadu godina unazad".

"Ne smatramo ispravnim da se istorija računa od tačke koja odgovara današnjim političkim opredjeljenjima, niti da se naša prošlost i pripadnost ograničavaju na određeni period. Ako izraz 'ista porodica' znači da nas se sjete samo na svečanostima, dok na naše zahtjeve odgovaraju ćutanjem, onda sebe ne smatramo dijelom takve političke porodice. Naš stav je jasan: Bošnjačka stranka ne zastupa zahtjeve iseljenika porijeklom iz Crne Gore koji žive u Turskoj. Naše istorijske veze sa Crnom Gorom ne uslovljavamo političkom bliskošću sa bilo kojom strankom", poručuje on.

Kazao je da nisu protiv zaštite građanskih prava ljudi koji žive u inostranstvu.

"Ipak, otvoreno iznosimo stav da ne smatramo ispravnim da osobe koje ne žive u Crnoj Gori i koje u njoj ne snose svakodnevne posljedice političkih odluka putem izbora određuju budućnost onih koji u zemlji žive. To je naša politička ocjena. Isto mjerilo primjenjujemo i na sebe. Pošto ne živimo u Crnoj Gori, ne tražimo biračko pravo. Naši zahtjevi su jasni: Da bez vize ulazimo u zemlju svojih predaka. Da održavamo veze sa svojim porodicama, kulturom i korijenima. Da dobijemo obnovljivi desetogodišnji boravišni status", ističe Ozuzun.

Smatra da bi, u ovom trenutku, takvo rješenje predstavljalo važan i dovoljan prvi korak u ostvarivanju njihovih zahtjeva.

Želimo primjenjiv status, zasnovan na jasnim kriterijumima za dokazivanje porijekla i ispunjavanje potrebnih uslova. Zalažemo se da ovaj predlog bude razmotren ravnopravno i pravično za cjelokupnu crnogorsku dijasporu koja ispunjava iste uslove, a ne samo za iseljenike u Turskoj."

Kao udruženje, dodaje Ozuzun, svoje zahtjeve upućuju zvaničnim kanalima, razgovaraju sa nadležnim institucijama i predstavljaju predloge rješenja. Očekuju jasan institucionalni odgovor i "postupak čiji se napredak može pratiti."

"Od onih koji iseljenike u Turskoj nazivaju mostom prijateljstva između dvije zemlje očekujemo da preuzmu odgovornost kako bi taj most ostao otvoren. To što se pominjemo u izjavama ne znači da su naši zahtjevi zaista zastupljeni."

Ozuzun je rekao da im je, u tom pogledu, bliži pristup predsjednika Vlade Milojka Spajića, potpredsjednika Vlade Filipa Ivanovića, predsjednika Skupštine Andrije Mandića, potpredsjednika Skupštine Nikole Camaja, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, kao i funkcionera GP URA Filipa Adžića i poslanika Demokrata Duška Stjepovića.

"Ova ocjena nije izjava političke pripadnosti bilo kojoj stranci. Naše mjerilo nije etnička pripadnost niti naziv partije, već spremnost da nas saslušaju, razmotre naše zahtjeve i preuzmu odgovornost za pronalaženje rješenja. Zahvaljujemo svima koji su nam otvorili vrata i pokazali interesovanje za naša pitanja. Jednako otvoreno iznosimo kritiku prema onima koji ćute".

Ozuzun ističe i da nisu "produžena ruka" bilo koje političke stranke.

"Nije nam potrebno da nas neka partija prisvaja, određuje naš identitet ili se postavlja kao obavezni posrednik između nas i Crne Gore. Nemamo namjeru da budemo strana u unutrašnjim političkim sukobima Crne Gore niti da se miješamo u njene unutrašnje poslove. Poštujemo suverenitet Crne Gore, njene institucije i demokratsku volju. U tom duhu iznosimo i svoje zahtjeve. Volimo ovu državu i ove prostore. Želimo da sačuvamo i razvijamo veze koje smo naslijedili od svojih porodica i da ih prenesemo budućim generacijama."

Napominje da te veze nisu uspostavljene posredstvom bilo koje političke stranke.

"Njihov opstanak ne zavisi od partijskog odobrenja niti od bilo čije tvrdnje da nas predstavlja. Nijedna politička struktura nije jedini most niti obavezni zastupnik u našim odnosima sa Crnom Gorom."

Ozuzun je rekao da od Ibrahimovića, Azemovića i nadležnih institucija očekuju da jasno saopšte stav o predlogu udruženja za bezvizni ulazak i obnovljivi desetogodišnji boravišni status, da pokrenu njegovo razmatranje i obavijeste ih o daljim koracima.

"Naš glavni sagovornik je država Crna Gora. Nastavićemo da pratimo postupanje po našim zahtjevima pred nadležnim državnim institucijama, uz međusobno poštovanje i konstruktivan dijalog. Mi znamo svoje korijene. Želimo da vrijednost koja im se pripisuje vidimo i u praksi, a ne samo u riječima. Jer vrijednost dijaspore ne može se mjeriti brojem glasova. Izražavamo poštovanje državi Crnoj Gori i svim njenim građanima", piše u saopštenju.