Nenezić predložen za predsjednika CIK-a, Savić, Vukašinović, Bastijančić i Vujović za članove

Komisija za izbor predsjednika i članova Centralne izborne komisije (CIK) jednoglasno je danas utvrdila predlog da Boško Nenezić bude predsjednik tog tijela, a Marko Savić, Boris Vukašinović, Boris Bastijančić i Veljko Vujović članovi.

Lista je upućena Administrativnom odboru Skupštine Crne Gore, čime je, nakon pet neuspjelih konkursa i višemjesečnog zastoja, okončan postupak predlaganja kandidata.

Vijesti su u subotu objavile da se očekuje da lista kandidata za šefa i četiri člana CIK-a već sjutra bude pred Administrativnim odborom Skupštine, kad bi on trebalo da je potvrdi i proslijedi plenumu. Prema nezvaničnim informacijama, izbor rukovodstva i članova tog novog tijela, koje će zamijeniti dosadašnju Državnu izbornu komisiju (DIK), mogao bi se naći na dnevnom redu parlamenta već u srijedu.

Takvim razvojem događaja bila bi stavljena tačka na uspostavljanje CIK-a, na koje se čeka od novembra 2025. godine, kad je raspisan prvi konkurs za popunu tog tijela. Uz taj, još četiri oglasa završila su se neuspjehom.

"Prethodni postupci nijesu rezultirali utvrđivanjem prijedloga liste zbog neispunjavanja propisanih uslova, nedovoljnog broja bodova ili nepostizanja zakonom propisane većine. Šesti konkurs sproveden je u izmijenjenom zakonskom okviru, prema unaprijed utvrđenoj i javno objavljenoj proceduri objektivnog ocjenjivanja", saopštila je Komisija.

Podsjeća da se na konkurs prijavilo 13 kandidata, od kojih je, nakon provjere dokumentacije, 12 ispunjavalo zakonske uslove.

"Jedan kandidat nije ispunjavao poseban uslov u pogledu stručnog obrazovanja, dok je jedan od preostalih kandidata naknadno povukao kandidaturu", kazali su iz Komisije.

Kandidovali su se Abid Đozović, Alija Beganović, Boris Bastijančić, Boris Vukašinović, Boško Nenezić i Veljko Vujović. Prijave su podnijeli i Dragan Dašić, Marko Savić, Mihal Spevak, Muhamed Đokaj, Tina Kasalica i Uroš Vukićević. Na konkurs se bio javio i advokat Amer Šukurica, ali je, u međuvremenu, povukao kandidaturu.

Razgovori sa kandidatima, kako su kazali iz Komisije, vođeni su na osnovu unaprijed utvrđene baze pitanja, uz tonsko i slikovno snimanje.

Navode da su znanje, stručne i profesionalne kvalifikacije, iskustvo i druga postignuća vrednovani prema devet unaprijed definisanih kriterijuma.

"Svaki član Komisije pojedinačno je ocjenjivao svakog kandidata, primjenjujući ista mjerila i bodovne maksimume, a ocjene su dokumentovane na posebnim obrascima«, piše u saopštenju objavljenom na sajtu Skupštine. Ispunjenost zakonskih uslova, kako se dodaje, predstavljala je preduslov za učešće u postupku, dok se rangiranje kandidata zasnivalo na procjeni njihove stručne i profesionalne osposobljenosti, iskustva i rezultata ostvarenih prema utvrđenim kriterijumima. Komisija je dosljedno primjenjivala ovu razliku, bez uvođenja dodatnih uslova ili odstupanja od utvrđene procedure.

Zadatak komisije nije bio da po svaku cijenu predloži listu kandidata

Ističu da zadatak Komisije nije bio da po svaku cijenu predloži listu kandidata, već da to učini isključivo na osnovu provjere ispunjenosti zakonskih uslova i objektivnog vrednovanja njihovih kvalifikacija.

Kako kažu, profesionalnost i integritet izborne administracije zahtijevaju više od formalnog sprovođenja procedure - stručnost, odgovornost i povjerenje u način izbora nosilaca javnih funkcija.

"Povodom ranije iznošenih primjedbi o političkoj povezanosti pojedinih kandidata, uključujući navode o donacijama za izborne kampanje i ranijem stručnom angažovanju u tijelima političkih partija, Komisija naglašava da se takve okolnosti moraju cijeniti na osnovu konkretnih činjenica i njihovog pravnog značaja, a ne političkih kvalifikacija ili pretpostavki iznijetih u javnosti", poručili su.

Komisija je, kako tvrde, provjeravala ispunjenost zakonskih uslova, uključujući propisane nespojivosti i ograničenja u pogledu članstva i obavljanja funkcija u političkim partijama.

"U postupku ocjenjivanja posebno je vrednovala razumijevanje principa nezavisnosti, nepristrasnosti i integriteta funkcije, kao i sposobnost kandidata da postupaju u situacijama mogućeg političkog pritiska i sukoba interesa", navodi se u saopštenju.

Nezavisnost ne podrazumijeva odsustvo ranijeg kontakta sa političkim subjektima

Nezavisnost, kako kažu, ne podrazumijeva odsustvo svakog ranijeg profesionalnog ili društvenog kontakta sa političkim subjektima, već sposobnost i obavezu obavljanja javne funkcije isključivo u skladu sa zakonom, bez političke pristrasnosti i nedozvoljenog uticaja.

Komisija ističe da je postupak sproveden uz dosljednu primjenu unaprijed utvrđenih kriterijuma, jednak tretman svih kandidata i dokumentovanje svake faze odlučivanja.

"Time je nastojala da obezbijedi da predlog kandidata bude rezultat provjerljivog i obrazloženog vrednovanja, a ne političkih ili drugih uticaja", piše u saopštenju.

Istovremeno, Komisija naglašava da se nezavisnost i profesionalnost Centralne izborne komisije ne iscrpljuju samim postupkom izbora, već se moraju potvrđivati kroz njen budući rad, nepristrasno odlučivanje i dosljednu primjenu izbornog zakonodavstva.

"Upravo će to predstavljati ključni osnov za jačanje povjerenja javnosti u izbornu administraciju i integritet izbornog procesa u Crnoj Gori", zaključila je Komisija.