Studentima, među kojima su budući lideri, ostaje zadatak da nastave utabanim putem ka daljem razvoju moderne Crne Gore, poručio je predsjednik crnogorskog parlamenta, Ivan Brajović.
Danas je, povodom 4. aprila, Dana studenata Crne Gore, održana treća sjednica Studentskog parlamenta, na kojoj su učestvovala 83 studenta sa Univerziteta Crne Gore, Univerziteta Donja Gorica, Univerziteta Mediteran i Fakulteta za državne i evropske studije.
Sjednici su prisustvovali ministri, nacionalni koordinator za NATO, ambasadori Mađarske i Slovačke, koji su odgovarali na pitanja studenata.
Brajović je rekao da je generacija političara kojoj pripada preuzela na sebe odgovornost da realizuje tri velika cilja.
„Jedan od njih je ostvaren 2006. godine, kada smo obnovili državnost Crne Gore. Sljedeći zadatak jeste punopravno članstvo Crne Gore u NATO-u, koje donosi dugoročnu stabilnost državi i daje doprinos stabilnosti zapadnog Balkana“, kazao je on.
Treći cilj, dodao je, usmjeren na unutrašnje prilike Crne Gore i vanjsku politiku, je članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji (EU). „Svaka vrijednost razvijenih zapadnih zemalja koju usvojimo, svaki civilizacijski pomak ka društvu kome želimo da pripadamo, približava nas EU“.
„Ostvarenje navedena tri cilja, moja generacija smatra najvažnijom ostavštinom za buduće generacije. Našim naslednicima ostavljamo državu Crnu Goru, državu članicu EU i NATO-a, zemlju sa stvorenim preduslovima da se u njoj živi mirno, ekonomski stabilno i u kojoj će mladi ljudi planirati svoju budućnost“, kazao je Brajović.
Ostaviće, dodao je, državu sa razvijenom infrastrukturom i visokim demokratskim kapacitetom, državu u prijateljskim odnosima sa susjedima, državu bez otvorenih pitanja.
„Na mladima, a među studentima koje danas vidim, vjerujem, sjede budući lideri, ostaje zadatak da nastave istim tim putem ka daljem razvoju moderne Crne Gore“, poručio je Brajović.
Predsjednica Studentskog parlamenta Sara Ariana Serhatlić poručila je da će studenti državi biti partner, ali i kritičar, jer samo tako mogu uspješno djelovati.
Ona je ocijenila da predstoje veliki izazovi, budući da je najobimnija reforma visokog obrazovanja pri kraju i da uskoro počinje implementacija.
Serhatlić je rekla da od Skupštine, Vlade i institucija povezanih sa oblašću visokog obrazovanja traže da se normativni okviri prilagode novim uslovima studiranja.
Ministar odbrane Predrag Bošković je, odgovarajući na pitanje studenta sa Univerziteta Donja Gorica, Zorana Dabetića, poručio da će Vlada nastaviti snažno i posvećeno da podiže nivo demokratije, vladavine prava i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, što je bio jedan od glavnih preduslova NATO članstva, a što će biti cilj i ubuduće.
Bošković je ocijenio da sve zemlje Zapadnog Balkana treba da budu dio NATO-a, jer se samo na taj način može obezbijediti dugoročna bezbjednost i stabilnost, što je jedan od najvažnijih preduslova za dalji napredak.
Bošković je kazao i da je Crna Gora član nekoliko regionalnih vojnih i bezbjednosnih inicijativa i da će ostati otvorena za sve regionalne saradnje koje mogu doprinijeti miru i stabilnosti regiona.
NATO koordinator Dragan Pejanović kazao je da finalizacija procesa evroatlantskih integracija ima pozitivne posledice za crnogorsko društvo, a samim tim i za studente, na direktan i indirektan način-
On je ukazao na veće mogućnosti za školovanje u zemljama NATO članicama, kroz razne programe.
Indirektan uticaj je, kako je rekao, rad studenata u skladu sa visokim međunarodnim standardima.
Ministar evropskih poslova, Aleksandar Andrija Pejović, je, govoreći o tome koliko ekonomska snaga određuje brzinu pristupanja Evropskoj uniji (EU), naveo da je ekonomska snaga države dobar pokazatelj i i od pomoći, ali nije preduslov.
Pejović je ukazao da javni dug nije kriterijum za ulazak u EU, ali je jedan od kriterijuma za ulazak u Eurozonu.
„Mi smo svjesni da je naš javni dug prevazišao Mastriht, iako on nije samo po sebi mjerilo za ulazak u EU“, saopštio je Pejović.
Studentkinja sa Univerziteta Crne Gore Jelena Odalović pitala je ministra kulture Janka Ljumovića kako podstaći intelektualne potencijale studenata ka stvaralaštvu, umjetnosti i boljem kulturnom životu.
Ljumović je poručio da Ministarstvo može biti partner i pozvao studente na proaktivniji odnos, kako bi uspostavili linije saradnje.
On je rekao da je sektor kulture okrenut mladima kroz jedan prilično besplatan pristup ili da taj pristup kulturnim sadržaja uključuje popuste, dodajući da je, na primjer, pozorišni sistem okrenut mladima i studentima.
On je podsjetio da u programu razvoja kulture na nacionalnom nivou postoji poglavlje koje se tiče kulture mladih, što otvara prostor za saradnju.
„Pozivam vas da, u susret izmjena i dopuna, zajedno dođemo do konkretnih mjera i aktivnosti koje mogu da integrišu studentsku populaciju u kulturni život“, rekao je Ljumović.
Ambasador Slovačke, Roman Hloben, je, na pitanje koje su njegove preporuke za mlade ljude u Crnoj Gori, poručio da treba da uče još više, rade na sebi i dobiju osjećaj da su postigli maksimum za sebe. „A vjerujte da se ja još suočavam sa time da li sam postigao maksimum za sebe“.
Kako je kazao, fakultet je disciplina koja će studente naučiti kako da naučene informacije iskoriste u praksi.
„Vi dobijate jednaku šansu u transatlantskoj i evropskoj perspektivi Crne Gore i to je jako važno“, poručio je Hloben.
On je naveo da će se fakultetske diplome, ulaskom u te strukture, brže priznavati.
„Samo je na vama da se pokažete. Niko ne može ništa da izgubi. Budite hrabri i ne plašite se ako imate neki drugačiji stav i mišljenje“, rekao je Hloben, objašnjavajući da su to prednosti koje pružaju NATO i EU.
Ambasador Mađarske u Podgorici, Kristijan Poša, ocijenio da su odnosi Mađarske i Crne Gore odlični i prijateljski, i dodao da se dvije države uzajamno podržavaju.
„Naši odnosi se kontinuirano razvijaju, a uskoro ćemo saradnju nastaviti i kao NATO saveznici“, naveo je Poša.
On je ukazao da je Mađarska uvijek podržavala NATO integracije Crne Gore.
„To što Crna Gora samo 11 godina nakon sticanja nezavisnosti može da postane članica Alijanse predstavlja jedinstveni rezultat“, smatra Poša.
On je, na pitanje o ponudi Vlade Mađarske crnogorskim studentima, naveo da je njihov cilj da što više mladih ljudi iz Crne Gore studira u Mađarskoj.
Kako je kazao, u Mađarskoj trenutno studira više od 28 hiljada inostranih studenata.
„Nadam se da će što više vas biti zainteresovano za studiranje u Mađarskoj i mi vas veoma srdačno očekujemo u našoj državi“, poručio je Poša crnogorskim studentima.
Crnogorski visokoškolci danas slave Dan studenata, koji se obilježava u znak sjećanja na Žarka Marinovića, studenta prava koji je ubijen 1936. godine u Beogradu, u aprilskom štrajku.
Protest su u Beogradu, Zagrebu, Subotici, Ljubljani i Skoplju organizovali studenti koji su bili okupljeni u antifašističkom frontu, u borbi za svoje zahtjeve i prava, kao i slobodu nauke i autonomiju univerziteta.
U Podgorici tada nije bio osnovan Univerzitet, ali se veliki broj crnogorskih studenata u tim gradovima pridružio demonstracijama.
Marinović je ubijen prvog dana štrajka, 4. aprila, na Medicinskom fakultetu u Beogradu.
Bonus video:
