Povodom 120 godina od smrti Marka Miljanova, čovjeka koji je bio lični primjer čojstva i junaštva, koji je bio i ostao međaš za sve koji su „radiji poginuti glavom no obrazom“, koji je znao da je „dobročinstvo besplatni učitelj“ i koga je Bernard Švarc nazvao „najčeličnijim od svih Crnogoraca“, JU Muzeji i galerije Nikšić organizovala je dvodnevnu manifestaciju kako bi još jednom podsjetili na čovjeka koji je likom i djelom inspirisao druge da čine dobro.
Prvo veče bilo je posvećeno etici čojstva i junaštva o kojoj su govorili predsjednik Skupštine Opštine (SO) Nikšić, Nemanja Vuković, dr Drago Perović i dr Dušan Krcunović, dok je programa vodila Margita Savović.
Predsjednik SO, Nemanja Vuković, kazao je da su knjige Marka Miljanova najbolji udžbenici etike koje je do današnjeg dana naš narodni duh iznjedrio.
„Ponositost, slavoljublje, častoljublje, umnost, etičnost i dovitljivost, karakterišu njegove junake, gorštake i brđane, koje su nemaština, težak život i stalna borba za slobodu učinile trpeljivijim, razumnijim, sposobnijim i opreznijim od drugih ljudi“, kazao je Vuković.
Podsjetio je da je Jovan Skerlić za knjigu „Primjeri čojstva i junaštva“ zapisao da je ta „rijetka knjiga puna života i zdravlja, i fizičkog i moralnog“. Kako je istakao, Marko Miljanov nam je potrebniji danas nego ikada ranije, njegova djela treba stalno čitati i nad pročitanim razmišljati, jer upravo te knjige nam mogu pomoći da otkrijemo ona znanja koja su skrivena u nama i kojih i nijesmo svjesni, a „koja mogu da nam pomognu da se oslobodimo niskosti u mislima, grubosti u riječima, nesigurnosti i proračuna u postupcima“.
„Ništa pojedincu u njegovom očovječenju i borbi sa užasavajućom globalizacijom koja sve relativizuje, ne može pomoći kao snaga i moć tradicije iz koje je potekao. Da bismo shvatili koji je smisao našeg života, šta je najviše dobro i šta treba da bude krajnja svrha svih naših djelatnosti, eto zato se stalno treba vraćati etičkim načelima na kojima počiva ljudsko i književno djelo vojvode Marka Miljanova“, poručio je predsjednik SO.
Prema riječima dr Draga Perovića, Marko Miljanov je posljednji književnik koji daje „živo svjedočenje o jednom svijetu koji u Evropi nestaje“.
„I junački, vojnički svijet i umjetnički svijet Marka Miljanova utemeljeni su na istoj osnovi: na zadatoj riječi koja se po cijenu života mora održati. Ona ima vrijednost samo ako život vrijedi...U 'Primjerima čojstva i junaštva' nije zapisana ni jedna riječ koja je suvišna, tako da su i oni zadata riječ. Ako se bilo koja prenebregne, nijesmo više u primjerima čojstva i junaštva“, kazao je Perović.
Kako je istakao, djela Marka Miljanova nude „enciklopediju međuljudskog samorazumijevanja“.
„Iako Miljanov kaže da je samo opisao lične doživljaje, njegovo pričanje ima svečovječansko značenje...Tematski on opisuje jednu ljudsku 'napast', nešto što čovjeku onemogućava da bude čovjek, napast koja je djelo takmičenja ko je bolji i pitanja osvete. Zbog toga onaj koji ima smirenost, čak i na megdanu, mora da bude istaknut kao primjer međuljudskog odnošenja“, kazao je Perović.
Čojstvo i junaštvo, kao društveni ideal jednog vremena koje je polako nestajalo na razmeđu vjekova, kako je kazao dr Dušan Krcunović, nastavilo je da živi u formi književnog djela Marka Miljanova kao svjedočanstvo o izuzetnim i izvanrednim događajima susreta istorijske realnosti ljudskog života sa filosofskim idealima moralizma.
„Vojvoda Marko Miljanov nije bio samo sakupljač i pripovjedač narodnih priča i anegdota sa snažnom moralnom porukom i poukom, već njihov istorijski protagonista i najuzorniji od njihovih primjera. Bio je jedinstveni, nenadmašni i vjerovatno poslednji veliki exemplum heroicum“, kazao je Krcunović.
Prema njegovim riječima, „Primjeri čojstva i junaštva“ pripadaju tradiciji anegdotske moralističke književnosti koja je bliža filosofiji od istoriografije, „tim prije što u njima postoji nešto što ima trajni, opšti i vanvremeni značaj, što je vrijedno da se čuva u kolektivnom pamćenju i stalno ponavlja“.
„Primjeri vojvode Marka Miljanova imaju oštrinu vektora društvene kritike koji bi mogli da djeluju otrežnjujuće za savremenog čovjeka koji često i nije svjestan da živi u jednoj areni, u nehumanim uslovima socijalnog darvinizma“, istakao je Krcunović.
Druge večeri, studenti Filološkog i Filozofskog fakulteta govorili su o književnom djelu čovjeka za koga je Jozef Holaček zapisao: „Crna Gora ima toliko junaka koliko i muževa, ali samo jednog Marka Miljanova“.
Bonus video:
