NE MIJEŠAJTE SE!

Mađarski premijer optužen za nacionalističku politiku

Orbana su uzeli u odbranu poslanici demohrišćana i konzervativaca, a on je žusto uzvraćao na napade.
0 komentar(a)
Ažurirano: 27.02.2019. 04:06h

Do sad neviđeni sukob većine poslanika u Evropskom parlamentu s premijerom jedne zemlje predsjedavajuće EU iznio je na vidjelo ključni spor oko toga da ličlanica koja je potpisala sporazum s EU može sprovoditi politiku koju neki partneri u Uniji smatraju kršenjem obavezujućih evropskih vrijednosti i pravila.Mađarski premijer Viktor Orban je juče u EP u Strazburu obrazložio prioritete naročito ekonomske stabilizacije EU, ali se suočio sa žestokim kritikama i optužbama socijalista, liberala i poslanika "zelenih" da njegova desna vlada vodi nacionalističku, "populističku politiku", toleriše krajnju desnicu i novim zakonom o sredstvimainformisanja zavodi nedemokratski nadzor nad medijima.Orbana su uglavnom uzeli u odbranu poslanici demohrišćana i konzervativaca, a on je uzvraćajući vrlo žustro na napade, optužio kritičare da "vrijeđaju cio mađarski narod" i naglasio da je "spreman za bitku" isto kao što je to činio kao opozicionar u bivšem mađarskom komunističkom režimu.Orban je, štaviše, stavio do znanja da se evropski poslanici i neke kritički nastrojene članice EU, poput Francuske i Njemačke, ne smiju miješati u "unutrašnja pitanja" Mađarske jer će to štetiti mađarskom predsedništvu i celoj Uniji.On je rekao da će uvažiti sve pravne primjedbe na zakon o medijima, koje sprema Evropska komisija, mada je i sam predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo naglasio da je sloboda medija temeljna vrijednost EU i, takođe, političko pitanje.Žučne rasprave u Evropskom parlamentu su tako došle do vrhunca i prvak grupe socijalista, Njemac Martin Šulc je odlučno odbacio Orbanove tvrdnje o napadima na "mađarski narod" i rekao da ne sme da "sije razdor između EU i Madjarske"."Zadatak demokratske države nije u tome da zajamči da činjenice koje objelodanjuju mediji budu tačne, nego u tome da osigura pluralizam", rekao je Šulc.On se time dotakao onoga na šta su se pozivali svi kritičari mađarskog zakona o medijima, ali i ocjene da Orbanova vlada u cjelini zavodi autoritarni stil vladavine s nacionalističkim oprjedjeljenjima.

Vođa zelenih optužio ga da postaje "evropski Čavez"A to je da u temeljnom aktu EU - Lisabonskom sporazumu sadržana Povelja o pravima, slobodama, zaštiti manjina i pluralizma, obuhvata i slobodu izražavanja i nezavinost sredstava informisanja.Za žustru raspravu, pa i pretjerivanje uvijek spremni vođa "zelenih" u EP čak je optužio Orbana da postaje "evropski Čavez", ciljajući na sličnost s venecuelanskim predsjednikom.Ali, ozbiljne i argumentima potkrijepljivane kritike politike Orbana i njegove stranke Fideš su se svodile na to da svoje partijske članove postavlja na čelo svih institucija vlasti, zavodi "nacionalistički pristup" i u kulturi, kako je to napisao francuski list Mond.A bilo je ne malo mišljenja da je evropskim vrijednostima protivno i da se, štaviše, može smatrati budućom jabukom razdora Mađarske sa susjedima to što je Orbanova vlada izdejstvovala novi zakon koji daje mogućnost pripadnicima mađarske manjine u susjednim zemljama da dobiju ne samo mađarsko državljanstvo, već i da imaju pravo glasa na izborima u Mađarskoj.Dodatna burna reagovanja, naročito u Rumuniji i Slovačkoj, ali i u Njemačkoj i još nekim krugovima u EU, izazvalo je i to što je Mađarska, kao novi predsjedavajući EU, u hol zdanja Saveta ministara Unije, u Briselu, postavila "tepih" na kojem je prikazana državna mapa Mađarske iz 1848, kada su u sastavu Mađarske, odnosno njenogdržavnog saveza s Austrijom, bili djelovi Rumunije, Slovačke, Srbije, kao i Hrvatska, Slovenija, primorska Crna Gora, dio sjevera Italije.Na "tepihu" su, takođe, i Kubikova kocka, Sisi i drugi mađarski, odnosno austrougarski carevi i kraljevi.Zanimljivo je da se u cio spor oko mađarskog predsjedništva EU umiješala i američka agencija za analize Stratfor koja navodi Orbanov stav da nema ništa loše u odbrani nacionalnih vrijednosti. Stratfor to tumači kao nastojanje "malih članica" EU da pokažu samostojnost i jače se suprotstave prevlasti "velikih" u EU, prije svega Njemačke i Francuske.Orban je, poslije izlaganja i rasprave u Evropskom parlamentu, novinarima izjavio da je "morao da ostane čvrst i brani svoju zemlju".

"Ne prihvatamo lekcije ni od koga, jer smo 40 godina živjeli u totalitaronom sistemu", istakao je on.