Ruski predsjednik Vladimir Putin i bjeloruski lider Aleksandar Lukašenko sastaće se u ponedjeljak u Sočiju i razgovarati o saradnji u oblasti energetike i strateškom partnerstvu dviju država, saopštio je juče Kremlj.
Lukašenko je upregao sve resurse svog represivnog aparata u pokušaju da uguši proteste koji su izbili pošto je proglasio pobjedu na izborima 9. avgusta. Demonstranti se nisu uplašili i nastavili su da na ulici traže političku promjenu, čime je država upala u zastoj. Putin bi mogao biti taj koji će ga prekinuti i moguće je da sljedeće poglavlje istorije Bjelorusije neće biti ispisano na ulicama Minska nego u Kremlju, piše “Gardijan”.
Lukašenko želi Putinovu podršku, ali tvrdi da ne želi da proda suverenitet zemlje. Putin odavno smatra Lukašenka nepouzdanim partnerom, ali je odlučio da ga podrži, za sada.
Na duže staze, nije jasno da li Putinov plan uključuje primoravanje oslabljenog Lukašenka da pristane na meku aneksiju Bjelorusije ili će se Rusija možda zalagati za kontrolisanu predaju vlasti u bliskoj budućnosti.
“On možda u glavi ima spreman scenario o tranziciji i o tome da bi Lukašenka mogao zamijeniti neko u njegovom kabinetu, neko ko može biti pouzdan i ko bi mogao postići sporazum sa Rusijom,” kaže za “Gardijan” Andrej Kortunov, koji je na čelu ruskog Savjeta za međunarodne poslove.
Dodvoravanje Kremlju je zaokret za Lukašenka, koji odavno pokušava da zavadi Rusiju i Zapad. U predizbornom govoru je kritikovao Rusiju, rekavši da je nekadašnje bratske odnose svela na partnerske. On je oklijevao da se dublje integriše nakon što je Rusija smanjila subvencije bjeloruskom energetskom sektoru. Rusija i Bjelorusija su teoretski “savezna država”, ali ta struktura, čiji je cilj da tješnje integriše dvije zemlje pod zajedničkim institucijama, postoji uglavnom na papiru.
Lukašenko je uoči izbora tvrdio da Rusija, a ne Zapad, pokušava da podrije suverenitet njegove zemlje i otišao je tako daleko da je uhapsio 33 ruska plaćenika, tvrdeći da su htjeli da izvedu puč.
Kortunov smatra da Putin neće zaboraviti ovakve epizode i da je i te kako svjestan da Lukašenko nije pouzdan partner.
“Nije sigurno da mu vjeruje, ali on takođe želi da vidi zavjere oko Rusije, zapadno miješanje, i čak iako mu ne vjeruje u potpunosti, mogao bi pokušati da ga iskoristi za svoje interese,” kaže Kortunov.
Ne može se očekivati prozapadni reformista
Britanski “Ekonomist” ocjenjuje da je Lukašenko, u zamjenu za podršku Rusije, spreman da proda svoju zemlju.
Putin je upozorio Zapad da se ne miješa u Bjelorusiji i na Lukašenkov zahtjev, obećao mu je podršku svojom policijom ako bude potrebno. Takođe je poslao propagandiste da vode medije i konsultante da upravljaju krizom. Ruski premijer i ministar finansija su išli u Minsk na razgovore o paketu ekonomske pomoći.
“Ekonomist” ocjenjuje reakciju Zapada kao podijeljenu, sporu i slabu. Baltičke države i Poljska su uvele sankcije Lukašenku i pružile podršku bjeloruskoj opoziciji. Njemačka i Francuska su, čini se, poslušale Putinovo upozorenje da se drže podalje od spora. EU još nije uvela sankcije Lukašenku, iako se raspravlja o nekim mjerama.
Neki evropski političari su otvoreno podržali opoziciju, ali se većina pomirila sa činjenicom da će Putin igrati odlučujuću ulogu u određivanju ishoda trenutne krize, piše “Gardijan”.
“Šanse su 50 odsto da će Lukašenko ostati, ali čak i ako dođe neko drugi, to ne znači obavezno da će situacija postati mnogo bolja. Ono što ne možemo očekivati je da funkciju preuzme neki proevropski ili prozapadni reformista. To se neće desiti,” rekao je “Gardijanu” jedan zapadni diplomata koji se bavi Bjelorusijom.
Putin se možda nada mekom anšlusu
“EU bi trebalo da glasno progovori o Bjelorusiji i jednim glasom. Samo upozorenje Putinu da ne šalje trupe nije dovoljno,” ocjenjuje “Ekonomist”. U komentaru se ističe da je ruska invazija od početka bila malo vjerovatna i da, umjesto toga, Putin želi da “posrnuli bjeloruski tiranin” dublje integriše svoju zemlju sa Rusijom, dajući Putinu kontrolu nad njenom odbranom, unutrašnjom bezbjednošću i određenim ključnim ekonomskim dobrima.
U zamjenu, navodi list, Lukašenko bi jednog dana mogao dobiti neko počasno mjesto u Moskvi. “Rusija se možda nada nekom mekom anšlusu. To ne bi bilo ništa prihvatljivije od Putinove aneksije ukrajinskog poluostrva Krim 2014.” “Ekonomist” piše da su se Bjelorusi probudili i da se neće mirno potčiniti vladavini Moskve. Ocjenjuje se da oni zaslužuju podršku i da bi EU trebalo da uvede lične sankcije Lukašenku i njegovim podanicima. “I mora poručiti da bilo kakav sporazum sa Rusijom koji Lukašenko potpiše u ime naroda koji ga je jasno odbacio, nema pravnu osnovu ili validnost. Niko ne bi trebalo da prizna nepošteni sporazum očajnog despota koji bi prodao svoju zemlju da se spasi”.
Sankcije SAD
Sjedinjene Države su juče nagovijestile da će uskoro uvesti sankcije bjeloruskim pojedincima zbog izborne prevare i brutalnog obračuna sa demonstrantima. Vašington je pozvao Rusiju da kaže Lukašenku da se povuče.
Zamjenik američkog državnog sekretara Stiven Bigan je rekao novinarima da Vašington koordiniše sankcije sa EU, ali je pojasnio da neće čekati jedni druge da uvedu kaznene mjere, prenio je Rojters.
“Težimo ciljanim sankcijama uperenim protiv pojedinaca koji su najodgovorniji za... nasilje i krađu izbora,” rekao je Bigan. On je dodao da će šire sankcije možda biti razmotrene kasnije, ali da se Vašington protivi bilo čemu što bi naškodilo široj populaciji.
Bigan je ocijenio da Lukašenkov opstanak na vlasti sve više zavisi od Putina i da bi to moglo okrenuti bjelorusku javnost protiv Rusije.
On je rekao da se nada da će Kremlj izraziti zabrinutost zbog nasilja protiv demonstranata i otmica opozicionara.
“Slobodni i fer izbori će omogućiti bjeloruskom narodu da izabere novog predsjednika Bjelorusije. Nadamo se da će Moskva poručiti Minsku da se mora poštovati volja naroda”, rekao je Bigan.
”Grupa nikogovića”
“Prvo su nam ukrali državu. Sad kradu najbolje što imamo”, rekla je nobelovka Svetlana Aleksijevič o vladarima njene domovine.
Mariju Kolesnikovu, jednu od tri žene koje vode proteste i jedinu koja je još u zemlji, muškarci u civilu su ugurali u kombi i odvezli do granice sa Ukrajinom, “kao gangsteri koji pokušavaju da uklone rivala sa svoje teritorije”, navodi “Ekonomist”.
Kolesnikova je i vodeća članica Nacionalnog koordinacionog savjeta, tijela koje je pokrenula Svetlana Tihanovskaja, za koju opozicija tvrdi da je pobijedila na izborima.
Jedini član savjeta koji je i dalje u Bjelorusiji i na slobodi je Svetlana Aleksijevič. Nakon što je prijavila da su je uznemiravali pozivima i kucanjem na njena vrata ranije ove nedjelje, evropske diplomate su se okuple u njenom stanu u znak solidarnosti. Nobelovku su ranije ispitali bjeloruski istražitelji. Cilj savjeta je da pregovorima dođe do mirnog okončanja Lukašenkove vladavine. Pregovore sa savjetom su odbili i Lukašenko i Rusija.
Na pitanje o savjetu u intervjuu ruskim novinarima ove nedjelje, bjeloruski lider ga je odbacio kao grupu nikogovića. “Ko su ti ljudi? Kunem vam se da nisam čuo za njih, a niste ni vi,” rekao je, ignorišući činjenicu da su njegove snage bezbjednosti svakako znale dovoljno da bi ih maltretirali i hapsili.
Flautistkinja postala heroina protesta
Odluka Marije Kolesnikove da pocijepa pasoš i rizikuje zatvor radije nego egzil donijela je ovoj muzičarki koja ja postala političarka status heroine protestnog pokreta.
Desetine osoba su privedene ove nedjelje kada su demonstranti izašli na ulice, uzvikivali njeno ime i nosili transperente sa porukom “Viva Marija”, prenio je Rojters.
“Bjeloruski policaj
ci, sjedeći pored vatre uveče, plaše jedan drugog pričama o Mariji Kolesnikovoj,” glasi jedna od nekoliko šala na društvenim mrežama povodom njenog prkosa.
Ova 38-godišnjakinja je posljednji put viđena u javnosti u ponedjeljak, kada su je maskirani muškarci odveli sa ulice u Minsku. U saopštenju preko advokata, Kolesnikova je rekla da su je bezbjednosni zvaničnici kasnije odvezli do ukrajinske granice usred noći i prijetili joj da će je deportovati “živu ili u komadima”.
Prema riječima dvojice saradnika koji su bili sa njom, ona je spriječila deportaciju tako što je pocijepala pasoš i bacila ga kroz prozor automobila. Ona je sada u pritvoru u Minsku i suočena je sa potencijalno dugačkom zatvorskom kaznom zbog optužbi da je pokušala da osvoji vlast na nezakonit način.
Njen tim kaže da Kolesnikova ima modrice po tijelu, ali da se “osjeća normalno onoliko koliko je to moguće”.
Aktivista Ivan Kravcov, koji je sa Kolesnikovom odvezen do granice i pošao u Kijev nakon što je protjeran, rekao je ona bila hrabra i nekoliko dana ranije prilikom suočavanja sa policijom, tražeći da osiguraju bezbjednost demonstranata.
“Tamo su bili zastrašujući ljudi sa štitovima, u opremi za suzbijanje nereda, bilo je prilično zastrašujuće. Ali, ona je rekla ‘Ne bojim se ni najmanje. Žao mi je tih ljudi,’” rekao je Kravcov za Rojters putem telefona. “Tokom svih ovih mjeseci, povremeno smo bili uplašeni, i Mariju je, naravno, bilo strah. Ali, ona očigledno može da se izbori sa tim.”
Kolesnikova, flautistkinja koja je 12 godina živjela u Njemačkoj, kaže da je njen put do prvih linija fronta bjeloruske političke bio potpuno neočekivan. “Shvatam da postajem lider, ali ovaj proces, ova transformacija, su nešto potpuno novo. Ne mogu reći da sam bila spremna za ovo,” kazala je prošle nedjelje.
Bonus video:
