Poljaci danas glasaju na parlamentarnim izborima za koje opozicija tvrdi da će odrediti demokratsku poziciju te zemlje i njeno mjesto u Evropskoj uniji i čiji će rezultat odjeknuti u Briselu i ratom zahvaćenoj Ukrajini.
Izbori su u velikoj mjeri okršaj lidera vladajuće partije Pravo i pravda (PiS) Jaroslava Kačinjskog i vođe opozicione grupacije Građanska koalicija (KO) Donalda Tuska, koji oblikuju poljsku politiku već dvije decenije i koji su međusobnim optužbama za autoritarizam, kronizam, izdaju i špijunažu pretvorili kampanju u izuzetno toksično i razdorno takmičenje.
Toksična kampanja vječitih rivala
Svaki od njih vjeruje da onaj drugi predstavlja egzistencijalnu prijetnju za Poljsku, zemlju od 38 miliona stanovnika, doprinoseći osjećaju da će ovi izbori biti najvažniji u EU ove godine.
“Diskurs je prilično histeričan - kao da je kraj Poljske”, rekao je za CNN Jacek Kuharčik, predsjednik Izvršnog odbora Instituta za javne poslove u Varšavi. “Na obje strane, imate sudar dobra i zla, ali dobro i zlo se opisuju na različite načine - s jedne strane imate demokratiju, vladavinu prava i zapadne vrijednosti, a s druge strane imate nacionalizam, katolicizam i suverenitet”, kazao je on.
Od dolaska na vlast 2015. godine, nacionalistički PiS se u više navrata sukobljavao sa EU oko reformi za koje kritičari tvrde da su politizovale pravosudni sistem i državne medije pretvorile u propagandnu mašinu, ističe Rojters.
Opozicija tvrdi da bi glasanje moglo biti posljednja prilika da se zaustavi ono što vidi kao udaljavanje Poljske od evropskog mejnstrima ka polu-autoritarnom sistemu.
“Znam... da sistematično, hladnokrvno planiraju da izvedu Poljsku iz Evropske unije”, kazao je pristalicama Donald Tusk.
PiS negira da ima takve planove i tvrdi da Poljaci danas biraju između opozicije koja služi stranim interesima, naročito Njemačke, i koja je blaga prema migraciji i vlade koja će braniti granice i suverenitet Poljske.
“Für Deutschland, odnosno, za Njemačku. Često je ponavljao te riječi”, kazao je lider PiS-a Jaroslav Kačinjski ističući poruku njegove partije da je Tusk njemačka marioneta. “On nas sigurno ne bi štitio od poplave ukrajinskog žita, jer za to treba hrabrosti - hrabrosti da se suprotstavi Njemačkoj i Evropskoj uniji”.
U napadima na Tuska, Kačinjski ga je nazivao “čistim zlom” i “izdajnikom koji mora biti moralno istrijebljen”, dok Tusk prijeti da će ako pobijedi poslati Kačinjskog u zatvor zbog kršenja vladavine prava.
Tusk je, kako podsjeća “Fajnenšl tajms” preuzeo kontrolu nad partijom 2021. godine, a njegove pristalice tvrde da se vratio na domaću političku scenu jer je zabrinut da Poljska opasno skreće sa pravog puta.
Postoje mnoge teorije o tome kako su ova dvojica političara, koji su obojica pomogli da se Poljska izvuče iz komunizma, završili kao ljuti neprijatelji.
“Oni su poput dva jelena koji su toliko zapetljali rogove da bi mogli umrijeti zajedno”, kazao je za FT Rafal Zijemkijevič, pisac i politički analitičar. “Da se ovdje radi samo o dvojici starijih tipova koji mrze jedan drugog to ne bi bio tako veliki problem, ali većina Poljska se poistovjećuje sa jednim od njih, osjećaju se ili kao patriote ili kao Evropljani, kao tradicionalisti ili progresivci”.
Dok je mladim biračima ova svađa čudna a povremeno čak i zabavna, za starije generacije današnji izbori su svojevrsni rasplet poljske tranzicije ka demokratiji, vrhunac decenija duhovnog preispitivanja o tome kakva je Poljska zemlja i kakva bi mogla da bude.
I 74-godišnji Kačinjski i 66-godišnji Tusk su ušli u politiku kao članovi protestnog pokreta Solidarnost koji je pobijedio komuniste na istorijskim izborima 1989. godine, neposredno prije pada Berlinskog zida.
“Naravno da su oni svi bili moja djeca, radili su sa mnom”, kazao je za FT Leh Valensa. “Željeli su da budu političari, ali su imali potpuno drugačije shvatanje šta znači biti političar... Rekao bih da je Tusk uvjeren da je demokratija dobar sistem, ali za Kačinjskog demokratija je moguća prepreka za ispunjavanje njegove volje”, istakao je Valensa.
Bez apsolutne većine
Današnjim izborima dominiraju dvije velike partije, ali ne očekuje se da nijedna od njih osvoji apsolutnu većinu.
Istraživanje agencije IBRiS rađeno za privatnu televiziju Polsat predviđa da će partija Pravo i pravda i njene manje saveznice, Suverena Poljska i Republikanci, zajedno poznati pod imenom Ujedinjena desnica, osvojiti 33,9 odsto glasova. Za Građansku koaliciju će, prema toj anketi, glasati 27 odsto birača, dok će Treći put osvojiti podršku 11 odsto birača. Nova ljevica je prema istraživanju na 9,7 odsto, a ekstremno desničarska partija Konfederacija na 8,2 procenta.
Željeli su da budu političari, ali su imali potpuno drugačije shvatanje šta znači biti političar... Rekao bih da je Tusk uvjeren da je demokratija dobar sistem, ali za Kačinjskog demokratija je moguća prepreka za ispunjavanje njegove volje, rekao je Leh Valensa
Treći put i Nova ljevica su, kao proevropske demokratske stranke, budući koalicioni partneri poljskih liberala, dok su radikalni nacionalisti iz Konfederacije jedini mogući koalicioni partner vladajuće stranke.
Međutim, ankete se i za nekoliko procenata podrške razlikuju zavisno od toga da li su ih radile državne i provladine agencija ili nezavisni istraživači i od toga za koje medije su rađene.
Prema prognozi ishoda izbora na osnovu svih tih anketa, koju redovno daje informativni portal Onet.pl opozicija bi u novom sazivu parlamenta mogla imala tijesnu većinu od 236 poslanika od ukupno 460 koliko ima Sejm.
Predsjednik Poljske Andžej Duda, saveznik PiS-a, već je saopštio da neće dati mandat da sastavi vladu onome ko ima većinu u parlamentu, već partiji koja pojedinačno osvoji najveći procenat glasova na izborima.
Rezultat bez jasnog pobjednika mogao bi dovesti do zakonodavne paralize u članici NATO-a koja je od ključne logističke važnosti za napore saveznika u Ukrajini, ističe Rojters.
Sve su veće strepnje i zbog neizvjesnosti da li će Pravo i pravda predati vlast ako ne uspije da formira vladu, naročito nakon iznenadnih ostavki načelnika Generalštaba Vojske Poljske i još jednog generala iz vojnog vrha. Pojedini upozoravaju da bi PiS mogao da se ugleda na bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa i da, ako izgubi na izborima, ne prizna poraz, pa čak da izvede i vojsku na ulice.
“U slučaju da Pravo i pravda izgubi na izborima, kadrovske i tehničke izmjene koje se u posljednjem trenutku vrše u armiji mogu da završe time da će poslati vojsku na ulice. Ostavke dvojice najviših predstavnika armije su odgovor na neodgovorno ponašanje vlade. Štaviše načelnik Generalštaba je bio svjestan i očigledno imao informacije da će u slučaju izbornog poraza poseći za varijantom sile koja treba da spriječi predaju vlasti”, kazao je za list “Gazeta viborča” bivši šef vojne kontraobaveštajne službe Pjotr Pitel.
Paradoksalno, Poljaci, u anketama na pitanje šta misle koja će stranke pobijediti, odgovaraju da očekuju pobjedu vladajuće stranke, ali istovremeno manjina želi da ona ostane na vlasti.
Rezultat bez jasnog pobjednika mogao bi dovesti do zakonodavne paralize u članici NATO-a koja je od ključne logističke važnosti za napore saveznika u Ukrajini
Ključ za konačni ishod izbora će biti rezultat koalicije desnog centra Treći put i ekstremno desničarske Konfederacije koja uključuje radikalne nacionaliste koji traže veću zaštitu granica Poljske i EU. Oni takođe manju podršku Ukrajini u njenoj borbi protiv ruske agresije.
Koalicijama je potrebno najmanje osam odsto glasova da bi ušle u parlament. Iz Trećeg puta tvrde da su uvjereni da će osvojiti neophodan broj glasova, ali ukoliko ne uspiju da pređu cenzus nade opozicije o formiranju vlade će biti raspršene
Brisel i Ukrajina čekaju ishod izbora
Ishod izbora, koje mnogi ocjenjuju kao najvažnije od 1989, pažljivo će se pratiti od Brisela do Kijeva.
Evropska unija se nada da će se, ako PiS bude smijenjen, Poljska vratiti na put Donalda Tuska, koji je služio kao poljski premijer tokom izuzetnog perioda usklađenosti sa EU i Njemačkom, prije nego što je postao predsjednik Evropskog savjeta.
Tusk je obećao da će prvog dana nakon pobjede otključati 36 milijardi eura u kreditima i grantovima koje je EU zamrzla zbog zabrinutosti oko vladavine prava nakon PiS-ovih reformi pravosuđa.
Međutim, zvaničnici EU kazali su za Rojters da to vjerovatno neće biti tako lako budući da je za izmjene zakona neophodan potpis predsjednika Andžeja Dude. Kačinjski je obećao da će ako njegova partija pobijedi nastaviti sa reformom pravosuđa koja je toliko uznemirila EU.
Njemačka vlada bi takođe odahnula kada bi se oslobodila vlade koja je podbadala Berlin u svakoj prilici, a takođe je tražila od 1,3 milijarde dolara odštete zbog nacističke okupacije, mada se opozicija nije odrekla tog zahtjeva.
Poljska je bila jedna od najvećih pristalica Ukrajine tokom rata - slala tenkove i borbene avione prije drugih zemalja, nudila diplomatsku podršku, primila milione izbjeglica i služila kao glavna tranzitna tačka za oružje i drugu pomoć.
Međutim, izborna kampanja je narušila tu vezu, ističe portal “Politiko”.
Varšava je predvodila napore za blokiranje izvoza ukrajinskog žita tvrdeći da ono obara cijene poljskog žita i nanosi štetu poljoprivrednicima - važnom biračkom tijelu. Kada se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski usudio da kritikuje Poljsku u Ujedinjenim nacijama, Duda je ljutito uporedio Ukrajinu sa davljenikom koji predstavlja opasnost po svoje spasioce.
“Poručujemo ukrajinskim vlastima - ne činite ono što je protivno interesima poljskih farmera”, poručio je premijer Mateuš Moravjecki, koji je prošlog mjeseca kazao da će Poljska prestati da šalje oružje Ukrajini dok ne obnovi svoje zalihe.
Tusk je obećao resetovanje odnosa: “Ne možemo dozvoliti da dobri odnosi između Poljske i Ukrajine zavise od nemara i haosa koji je stvorila poljska vlada”.
Ukrajinski političari se nadaju da će verbalni rat sa Varšavom utihnuti nakon izbora.
“Rat je iscrpljujući za Ukrajinu i za Poljsku, stoga postoje snažne emocije na obje strane a pored toga u toku je izborna kampanja u Poljskoj sa tendencijom da se sve politizuje, pa čak i ekonomske teme”, kazao je za “Politiko” Andrij Dehšitsja bivši ukrajinski ambasador u Poljskoj.
Danas se u Poljskoj takođe održava referendum, za koji PiS tvrdi da mu je cilj da utvrdi volju naroda o četiri pitanja: privatizaciji državnih kompanija, podizanju starosne dobi za odlazak u penziju, ogradi na granici sa Bjelorusijom i prihvatanju migranata u skladu sa dogovorom sa EU.
Opozicija tvrdi da PiS zloupotrebljava državna sredstva za kampanju koja je osmišljena da ohrabri njihove pristalice i demonizuje protivnike postavljanjem tendencioznih pitanja.
Po svoj prilici, danas se odigrava finalna runda između Kačinjskog i Tuska, vrhunac koji će vjerovatno otvoriti dramu oko nasljeđivanja u stranci poraženog, ističe FT.
“Ne mogu zauvijek nastaviti takvu borbu”, kazao je Aleksandar Kvašnjevski, koji je odslužio maksimalni dozvoljeni mandat na funkciji predsjednika Poljske od 1995. do 2005. “Međutim, problem je u tome što snažni stranački lideri ne pripremaju dobre nasljednike”.
Višedecenijska borba između dvojice političara takođe je naglasila generacijsku podjelu koja bi mogla uticati na današnji odziv birača. Rekordnih preko 600.000 Poljaka iz dijaspore prijavilo se da glasa u ambasadama i konzulatima širom svijeta, dok mlađi birači ne razumiju baš najbolje istorijat osvete.
“Ovdje ne treba da se radi o dvojici starijih ambicioznih političara”, kazao je za FT Filip Augustinjak, 22-godišnji student. “Ali da, oni su začinili izbore, skoro je zabavno kako podbadaju jedan drugog koristeći materijal prikupljan tokom 30 godina, to su stvari o kojima nikada nijesam čitao u mojim udžbenicima istorije”.
Bonus video:
