Iranske vlasti uvele su gotovo potpunu digitalnu blokadu u zemlji, kako je opisuju svjedoci, kao odgovor na smrtonosne proteste širom države protiv Islamske Republike, čime je drastično ograničen protok informacija iz unutrašnjosti zemlje.
Zbog ozbiljnih ograničenja pristupa internetu, do vanjskog svijeta stigli su samo fragmentirani izvještaji - putem kratkih, jednosmjernih telefonskih poziva, pojedinaca s pristupom satelitskom internetu te Iranaca koji su nedavno napustili zemlju.
Protesti su izbili krajem decembra 2025. godine, usred rastućeg nezadovoljstva javnosti zbog ekonomskih teškoća, nagle inflacije i snažnog slabljenja iranske valute, rijala.
Početne demonstracije zbog troškova života i lošeg ekonomskog upravljanja brzo su se proširile na više gradova i prerasle u šire antirežimske proteste, što je izazvalo smrtonosan odgovor bezbjednosnih snaga.
Organizacije za ljudska prava navode da je tokom nemira ubijeno ili ranjeno više hiljada ljudi, iako je nezavisna provjera tih podataka nemoguća zbog gotovo potpune digitalne blokade.
Očevici i medicinski radnici koji su govorili za Radio Farda Radija Slobodna Evropa (RSE) opisuju bolnice preplavljene pacijentima s teškim prostrelnim ranama, naročito u predjelu glave, očiju, prsa i abdomena.
Jedan demonstrant iz sjeveroistočnog grada Mašhada, koji je nedavno napustio Iran, izjavio je da je svjedočio nasilnim sukobima bezbjednsnih snaga s tinejdžerima tokom protesta. Prema njegovim riječima, jedan tinejdžer zadobio je teške povrede lica nakon što je pretučen palicama, dok je drugi ranjen u nogu hicima iz vatrenog oružja te je kasnije morao na amputaciju.
Bolnice preopterećene
Neki svjedoci govore i o tragovima nasilja vidljivim na javnim površinama nakon što su protesti okončani.
"Sljedećeg jutra u četvrti Haft-e Tir sve ulice su se prale", rekla je za Radio Farda jedan stanovnik Mašhada koji je nedavno napustio Iran. "Moja supruga je to vidjela — svuda je bilo krvi."
Zdravstveni radnici unutar Irana izvještavaju o ekstremnom pritisku na zdravstveni sistem.
U jednom snimljenom svjedočenju, član medicinskog osoblja naveo je akutni nedostatak specijalista, uključujući neurohirurge, ortopede i oftalmologe, dok su pacijenti pristizali s ranama od sačmenog oružja, posebno u predjelu glave i lica.
Radio Farda ne može nezavisno potvrditi broj žrtava niti pojedinačna svjedočanstva. Ipak, ljekari unutar i izvan Irana navode da razmjere i obrazac povreda ukazuju na široku upotrebu bojeve municije i sačmenog oružja.
Šahram Kordasti, direktor istraživanja na Fakultetu za onkologiju i farmaceutske nauke Kings koledža u Londonu, izjavio je da su mu kolege iz Irana prijavile neuobičajeno veliki broj povreda oka i glave.
"Obim povreda bio je toliko velik da specijalizovane oftalmološke bolnice više nisu mogle odgovoriti", rekao je, dodajući da su nestašice medicinskog materijala i otežan pristup bolnicama dodatno pogoršali krizu.
Bolnice se suočavaju i s ozbiljnim nestašicama krvi.
Ruzbeh Esfandiari, bivši ljekar hitne pomoći u Teheranu, koji trenutno živi i radi u Sjedinjenim Američkim Državama, pozvao je Irance s krvnim grupama O‑pozitivna i O‑negativna da hitno doniraju krv.
Iranski mediji objavili su ograničene, ali uznemirujuće izvještaje.
Teheranski dnevnik Ham‑Mihan prenio je izjavu brata tridesetogodišnjeg demonstranta, koji je rekao da je mladić bio živ i pri svijesti u bolnici te je govorio prije nego što se iznenada srušio i preminuo od prostrijelne rane u donjem dijelu abdomena.
Drugi svjedok rekao je Radiju Farda da je jedan muškarac ubijen s više hitaca dok je pokušavao pomoći ranjenom prijatelju, te da je porodica bila prisiljena platiti veliku svotu novca kako bi preuzela tijelo.
Povrede oka
Iranski dnevnik Šarg izvijestio je da povrede oka čine značajan udio među stradalima u protestima. Očna bolnica Farabi u Teheranu, glavni centar za oftalmologiju u zemlji, navodno radi punim kapacitetom.
Amir‑Mobarez Parasta, direktor Minhenskog očnog centra, izjavio je za Radio Farda da su razmjere povreda dosad neviđene.
"U kontaktu sam s oftalmolozima unutar Irana", rekao je.
"Samo u jednoj privatnoj očnoj klinici u Teheranu do sada je zabilježeno 6.000 povreda oka. Univerzitetske bolnice u većim gradovima poput Teherana, Mašhada, Širaza i Tabriza kolektivno su dokumentovale najmanje 600 slučajeva uklanjanja oka."
Očevici i medicinsko osoblje takođe su prijavili pojačano prisustvo bezbjednsnih snaga u bolnicama, pri čemu su naoružane snage ograničavale pristup, a u nekim slučajevima privodile pacijente prije završetka liječenja.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Arakči priznao je 11. januara da su neke ranjene osobe "dokrajčene", za šta je okrivio, kako je rekao, "teroriste", a ne bezbjednosne snage.
Ljekari upozoravaju da se mnogi ranjeni demonstranti i dalje kriju, izbjegavajući bolnice iz straha od hapšenja. Neliječene prostrelne rane i infekcije, upozoravaju, dovode ove osobe u ozbiljan rizik od smrti, dok Iran ostaje u velikoj mjeri odsječen od vanjskog svijeta.
Bonus video:
