Iran ne traži prekid vatre i ne vidi razlog ni za pregovore sa Sjedinjenim Aremičkim Državama, izjavio je večeras iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči za američku televiziju En Bi Si njuz (NBC News).
"Zašto bismo pregovarali sa Sjedinjenim Američkim Državama kada smo već dva puta pregovarali sa njima, i svaki put su nas napali usred pregovora? Stoga, nismo podnijeli nikakav zahtjev za prekid vatre, niti smo tražili pregovore sa njima. Nikada im nismo poslali nikakvu poruku", rekao je Aragči.
Na pitanje o mogućoj kopnenoj intervenciji SAD, Aragči je odgovorio: "Čekamo ih... jer smo uvjereni da možemo da im se suprotstavimo, i to će biti velika katastrofa za njih".
"Bili smo spremni za ovaj rat, čak i više nego za prethodni rat. Možete vidjeti kvalitet naših raketa i koliko su se poboljšale od posljednjeg rata, jer smo naučili mnogo lekcija i spremni smo za svaku moguću situaciju, čak i za kopnenu invaziju. Naše snage su spremne za sve scenarije", dodao je diplomata.
Izrael i SAD su u junu prošle godine vodile 12 dana rata protiv Irana, i to usred pregovora Amerikanaca i Iranaca o iranskom nuklearnom programu.
(BETA)
Libansko Ministarstvo zdravlja saopštilo je da su 102 osobe poginule, a 638 je povrijeđeno u izraelskim udarima na Liban od ponedjeljka, otkako se zemlja našla u regionalnom sukobu, prenose libanski zvaničnici. Broj žrtava će se vjerovatno još povećavati kako bolnice budu primale nove povrijeđene, prenosi Gardijan.
Izraelska vojska je danas saopštila da je ubila komandanta Hamasa odgovornog za obuku u oblasti Tripolija na sjeveru Libana, u okviru nastavljene vojne kampanje.
Predsjednik SAD Donald Tramp poručio je da on mora biti uključen u izbor sljedećeg lidera Irana, odbacujući mogućnost da Mojtaba Hamnei naslijedi svog oca, pokojnog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija, prenosi CNN.
"Gube vrijeme. Hamneijev sin je slabašan kandidat. Moram biti uključen u imenovanje, kao što je bilo sa Delsi u Venecueli“, rekao je Tramp za Aksios, misleći na Delsi Rodrigez, koja je preuzela vlast nakon što su SAD zarobile Nikolasa Madura.
Tramp je dodao da ne bi prihvatio nasljednika koji bi nastavio politiku bivšeg iranskog vrhovnog vođe.
"Hamneijev sin je za mene neprihvatljiv. Želimo nekoga ko će donijeti sklad i mir Iranu“, rekao je Tramp, upozorivši da bi postavljanje lidera koji bi nastavio istim putem moglo ponovo gurnuti Sjedinjene Države u rat "za pet godina".
Tramp je ovo izjavio samo dan nakon što je Bijela kuća poručila da promjena režima u Iranu nije primarni cilj njegove vojne kampanje.
Iranska raketa pogodila je rafineriju nafte u Bahreinu, saopštila je vlada te zemlje. Prema navodima vlasti, nema povrijeđenih, a rafinerija i dalje radi.
"Požar je izbio na jednom postrojenju rafinerije BAPCO Energies nakon iranskog raketnog napada", navodi se u saopštenju.
"Požar je u potpunosti stavljen pod kontrolu, nema prijavljenih povrijeđenih, a rad rafinerije se nastavlja. Procjena štete je u toku", dodaje se u saopštenju.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ponovo je u telefonskom intervjuu kritikovao Španiju, optužujući tu evropsku zemlju da je "gubitnik" i "veoma neprijateljski nastrojena prema NATO-u", dok je istovremeno ponovio svoje razočaranje britanskim premijerom Kirom Starmerom.
"Imamo mnogo pobjednika, ali Španija je gubitnik, a Velika Britanija je bila veliko razočaranje“, rekao je Tramp za Njujork post.
"Veoma neprijateljski nastrojena prema NATO-u“, dodao je Tramp govoreći o Španiji, žaleći se na to što ta zemlja ne ispunjava ciljeve Alijanse kada je riječ o izdvajanjima za odbranu.
"Nije timski igrač, a ni mi nećemo biti timski igrač sa Španijom", dodao je Tramp.
Nakon što je predsjednik ranije ove sedmice zaprijetio Španiji trgovinskim embargom, portparolka Bijele kuće Karolin Levit izjavila je da je Španija pristala da sarađuje sa američkom vojnom misijom protiv Irana, što je španska strana oštro demantovala.
Dva izvora upoznata sa operacijom rekla su za CNN da su katarski borbeni avioni presreli iranske bombardere koji su bili na samo nekoliko minuta od napada na bazu Al-Udeid, najveću američku vojnu bazu na Bliskom istoku.
Prema navodima izvora, iranski avioni su letjeli veoma nisko kako bi izbjegli radare, ali su katarske snage brzo reagovale i oborile ih prije nego što su stigli do cilja.
Baza Al-Udeid u Kataru predstavlja glavno uporište američkih vojnih operacija u regionu i u njoj je stacionirano oko 10.000 američkih vojnika.
Protivvazdušna odbrana u Ujedinjenim Arapskim Emiratima reaguje na "dolazeće prijetnje raketama i dronovima iz Irana", saopštilo je Ministarstvo odbrane te zemlje.
"Ministarstvo odbrane potvrđuje da su zvuci koji su se čuli rezultat djelovanja sistema protivvazdušne odbrane koji presrijeću rakete i dronove", navodi se u saopštenju objavljenom na društvenim mrežama.
Ekipa CNN-a u Abu Dabiju javlja da je čula nekoliko snažnih eksplozija.
Vazdušni napadi SAD i Izraela na desetine iranskih vojnih položaja, graničnih prelaza i policijskih stanica duž sjevernog dijela iranske granice sa Irakom djeluju kao priprema za uključivanje kurdskih boraca u rat, piše britanski list Gardijan.
Veliki napad na iranski režim ističe moć američkog predsjednika Donalda Trampa, ali i njegovu prekomjernu politizaciju vojske, dok slaba javna podrška, čak i onih njemu bliskih, treba da posluži kao upozorenje, ocijenio je danas pariški list Mond.
Kineske vlasti su zatražile od svojih glavnih rafinerija da obustave izvoz dizela i benzina, jer rat na Bliskom istoku predstavlja rizik od nestašice ponude, prenijela je danas američka agencija Blumberg.
NE PROPUSTITE
Britanski premijer Kir Starmer kaže da “poseban odnos” između Velike Britanije i SAD ostaje netaknut uprkos kritikama predsjednika Donalda Trampa zbog britanskog doprinosa ratu protiv Irana, prenosi CNN.
“Poseban odnos funkcioniše i sada”, rekao je Starmer na konferenciji za novinare.
“Radimo zajedno na Bliskom istoku, dijelimo obavještajne podatke 24 sata dnevno na uobičajen način. To je taj poseban odnos”, dodao je on.
Predsjednik Tramp je u ponedjeljak napao Starmera zbog toga što Velika Britanija nije dozvolila SAD da koriste britanske vojne baze na ostrvima Čagos za ofanzivne udare na Iran.
“Ovo nije Vinston Čerčil s kim imamo posla”, rekao je Tramp.
Ipak, Starmer je umanjio svaku sugestiju o raskolu između dvojice lidera.
“Jasno je da je na predsjedniku da donosi odluke koje on smatra da su u nacionalnom interesu SAD. Jednako tako, na meni kao britanskom premijeru je da donosim odluke koje smatram da su u najboljem interesu Ujedinjenog Kraljevstva. U tome nema ničeg kontroverznog”, dodao je Starmer.
On je takođe branio britansku spremnost za sukob s Iranom, koja je dovedena u pitanje nakon što je britanska vazduhoplovna baza na mediteranskom ostrvu Kipar pogođena u napadu drona u ponedjeljak.
Starmer je rekao da su odbrambeni resursi raspoređeni na Kipar u januaru i februaru, dodajući da zvaničnici “nastavljaju da jačaju kapacitete koje tamo imamo kako bismo zaštitili naš narod”.
Premijer je takođe naveo da će još četiri lovca Typhoon biti raspoređena u Kataru i da je vlada unajmila avion za pomoć u repatrijaciji osoba "zaglavljenih" na Bliskom istoku.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je da je potvrdila više od desetak napada na zdravstvenu infrastrukturu u Iranu tokom američko-izraelske kampanje, prenosi Gardijan.
Prema podacima organizacije, četiri zdravstvena radnika su poginula, a 25 ih je povrijeđeno.
"SZO je potvrdila 13 napada na zdravstvenu zaštitu u Iranu i jedan u Libanu“, rekao je na konferenciji za novinare generalni direktor SZO-a, Tedros Adhanom Gebrejesus, ne navodeći krivca.
Regionalna direktorica Hanan Balki je dodala da su četiri ambulante u Iranu takođe pogođene, te da su bolnice i drugi zdravstveni objekti pretrpjeli manju štetu zbog napada u njihovoj blizini.
Balki je istakla da je logistički centar SZO-a u Dubaiju, koji obezbjeđuje zdravstvene zalihe za desetine zemalja, privremeno van funkcije zbog ograničenja transporta u regionu.
Rat u Iranu se osjeća čak 4.000 kilometara daleko na Siciliji, italijanskom ostrvu na kojem se nalaze američke i NATO baze, jer mnogi stanovnici strahuju od daljeg širenja sukoba.
Tako su, prema izvještajima italijanskih vlasti, ranije ove sedmice, kada je slabiji zemljotres pogodio padine vulkana Etne, lokalni stanovnici pozivali službe za hitne intervencije pitajući da li je ostrvo bombardovano, jer su bili nervozni zbog rata i mogućih vojnih posledica, prenosi CNN.
Sam zemljotres bio je magnitude oko 4,5 stepeni po Rihteru i fokusiran oko vulkana Etna, a osjetio se u nekoliko gradova istočne Sicilije bez većih posljedica.
Sicilija je često seizmički aktivna zbog vulkana Etna i tamošnji potresi se redovno osjećaju.
Izraelska vojska pozvala je danas stanovnike cijelog južnog predgrađa Bejruta, uporišta libanskog šiitskog pokreta Hezbolah, gdje žive stotine hiljada ljudi, da se odmah evakuišu, prenosi CNN.
"Hitna poruka stanovnicima južnih predgrađa: Sačuvajte svoje živote i odmah evakuišite svoje domove", rekao je Avičaj Adre, portparol izraelske vojske koji govori arapski, na Telegramu.
On je naveo stanovnicima rute za kretanje prema sjeveru i istoku.
"Putovanje na jug je zabranjeno. Svako kretanje na jug rizikuje da ugrozi vaš život", dodao je portparol vojske.
Ilham Alijev, predsjednik Azerbejdžana, sazvao je bezbjednosni sastanak povodom navodnog napada dronovima u regionu Nahčivan i održao govor u kojem je poručio da će "bilo koja neprijateljska sila da osjeti punu snagu naše ‘gvozdene pesnice’", prenosi Gardijan.
Iranske oružane snage negirale su lansiranje dronova na teritoriju Azerbejdžana. Ipak, Alijev je rekao da Azerbejdžan odlučno osuđuje ovaj "gnusan teroristički čin" i da je njegova vlada pozvala iranskog ambasadora u Ministarstvo spoljnih poslova u Bakuu.
"Odgovorni moraju biti privedeni pravdi bez odlaganja. Iranska strana mora pružiti zvanično objašnjenje Azerbejdžanu, uputiti izvinjenje i osigurati da počinioci budu krivično gonjeni", rekao je Alijev.
On je kazao i da su oružane snage Azerbejdžana stavljenje na "najviši nivo borbene spremnosti i spremne su da izvrše sve potrebne operacije".
"Nećemo tolerisati ovaj neopravdani čin terora i agresije protiv Azerbejdžana", poručio je Alijev.
U SAD-u, republikanci u Senatu su u srijedu odbacili rezoluciju o ratnim ovlašćenjima koja bi zahtijevala od Donalda Trampa da traži odobrenje Kongresa prije nastavka rata s Iranom. Glasanje je išlo po partijskim linijama, a jedini demokrata koji je glasao protiv mjere bio je Džon Feterman iz Pensilvanije.
Feterman je gostovao na CNN-u i izrazio podršku američko-izraelskim udarima na Iran, navodeći da je ovo situacija "država iznad partije".
Voditeljka Kejt Bolduan upitala je Fetermana da li misli da su SAD i Izrael usklađeni u ratnim ciljevima, posebno u vezi s izjavama izraelskog ministra odbrane Izraela Kaca da bi "svaki lider kojeg imenuje iranski teroristički režim" postao "neupitna meta za eliminaciju".
"Da, samo nastavite da ih ubijate dok ne nestanu. Mislim, apsolutno. Čitao sam da će oni (Izrael) ciljati koga god (Iran) izabere za svog narednog lidera i ubiti ga. Apsolutno. Potpuno to podržavam. Dakle, to je potpuno prikladno", rekao je Feterman.
Kada je Bolduan dodatno insistirala, pitajući Fetermana ko bi trebao da odluči o lideru Irana "ako mislite da bi Sjedinjene Države trebalo da učestvuju u eliminaciji svakog narednog lidera ukoliko ne zadovoljava odgovarajuće mjere", on je odgovorio da apsolutno podržava ubijanje iranskog rukovodstva.
"Izvinite, apsolutno podržavam ubistvo, znate, iranskog rukovodstva. Apsolutno. Potpuno to podržavam. Mislim da je to potpuno prikladno, sve dok se, nadamo se, ne izabere neko ko shvati da mora živjeti i koegzistirati u miru u regionu, da mora prestati da pokušava da uništi Izrael i da stabilizuje region", odgovorio je Feterman.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute je pohvalio odluku američkog predsjednika Donalda Trampa da pokrene napade na Iran, ali je odbacio bilo kakvu sugestiju da bi NATO savez učestvovao u sukobu, prenosi CNN.
"Podržavamo predsjednika u uništavanju te mogućnosti", rekao je Rute, misleći na vojni cilj SAD-a da uništi iranski program balističkih raketa.
"Moramo biti sigurni da Iran buduće neće moći ponovo da predstavlja smrtonosnu prijetnju svojim susjedima; Izraelu, Bliskom istoku i Evropi", dodao je u video intervjuu.
Dan nakon što je Turska saopštila da su NATO sistemi protivvazdušne odbrane oborili iransku raketu koja se kretala ka njenom vazdušnom prostoru, Rute je osudio taj "ozbiljan incident", u kojem je Iran negirao bilo kakvo učešće. On je uspješno presretanje opisao kao dokaz "pristupa od 360 stepei" odbrani teritorije NATO-a.
Rute je, međutim, odbacio svaku ideju da bi NATO mogao aktivno da učestvuje u sukobu, ali je naglasio da savez ima ključnu ulogu u efikasnosti američke kampanje.
"NATO ovdje sam po sebi nije uključen, ali saveznici NATO-a pružaju ključnu podršku … NATO, u tom smislu, je i platforma za projekciju moći Sjedinjenih Država, jer bez evropskih saveznika, SAD bi bilo veoma teško da to sprovedu", istakao je on.
Generalni sekretar je branio svoju podršku Trampu kada ga je novinar Rojtersa izazvao pitanjem, objašnjavajući: „"Ova odlučna akcija kako bi se uništila ta sposobnost Irana, kao izvoznika terorizma i haosa, mislim da ako predsjednik jedne zemlje pokazuje takvo liderstvo, zaslužuje određenu pohvalu".
Više od 1.000 ljudi je ubijeno širom Bliskog istoka od početka ofanzive koju su 28. februara pokrenule Sjedinjene Američke Države i Izrael protiv Irana.
Britanska agencija Rojters danas je na svom sajtu objavila pregled pojedinačno po zemljama, prikazujući broj smrtnih slučajeva izazvanih sukobom, koji se od ponedjeljka proširio na Liban i zahvatio zemlje Zaliva, koje su bile meta iranskih napada.
Rojters napominje da nije bio u mogućnosti da provjeri te brojeve iz nezavisnih izvora.
- Iran: Tačno 1.045 ljudi je poginulo, uključujući 175 učenica i školskog osoblja koji su izgubili živote u vazdušnom napadu na školu za djevojčice u Minabu, na jugu Irana, prvog dana američko-izraelskog napada, prema podacima Iranskog crvenog polumjeseca, iranske nevladine organizacije.
- Nije poznato da li ukupan broj žrtava u Iranu uključuje vojne žrtve Islamske revolucionarne garde.
- Izrael: Deset civila je poginulo, uključujući devet u iranskom raketnom napadu na Beit Šemeš, blizu Jerusalima, 1. marta, prema podacima nacionalne službe za vanredne situacije Magen David Adom.
- Izraelska vojska nije prijavila nikakve gubitke među svojim redovima.
- Liban: Ukupno 77 ljudi je poginulo u izraelskim vazdušnim napadima, prema najnovijim podacima libanskog Ministarstva zdravlja.
- Bahrein: Jedna osoba je poginula u požaru u industrijskoj zoni Salman, istočno od Maname, poslije presretanja rakete, prema saopštenju libanskog Ministarstva unutrašnjih poslova.
- Kuvajt: Tri osobe, uključujući dva kuvajtska vojnika, poginule su u iranskim napadima na zemlju, prema saopštenjima ministarstava zdravlja i spoljnih poslova emirata.
- Oman: Jedna osoba je poginula nakon što je projektil pogodio naftni tanker MKD VYOM pod zastavom Maršalskih Ostrva kod obale Maskata, glavnog grada zemlje.
- Ujedinjeni Arapski Emirati: Tri osobe su poginule, prema saopštenju Ministarstva odbrane zemlje.
- Američka vojska: Šest pripadnika vojske je poginulo u napadu na objekat u Kuvajtu, prema saopštenju Centralne komande SAD za Bliski istok (CENTCOM).
- Sirija: Četiri osobe su poginule u iranskom raketnom napadu na zgradu u južnom gradu Suvajdi, javila je tamošnja agencija SANA.
- Irak: Najmanje 13 ljudi je poginulo, prema saopštenju zdravstvenih vlasti zemlje, uključujući 11 pripadnika milicija, jednog vojnika i jednog civila.
Cijene goriva porasle su u SAD još za 5 centi po galonu, prema najnovijim podacima Američke automobilske asocijacije (AAA), čime je prosječna cijena u SAD dostigla 3,25 dolara po galonu, što je najviša prosječna cijena u posljednjih 11 mjeseci.
Ovaj porast od 26 centi po galonu od petka rezultat je rata u Iranu i praktično zatvorenog Hormuškog moreuza, ključnog prolaza kroz koji prolazi 20 odsto svjetske nafte. Cijene goriva dodatno su porasle nakon što je Iran izveo napade odmazde na naftne objekte svojih naftom bogatih susjeda, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Kuvajta i Saudijske Arabije, najvećeg svjetskog izvoznika nafte, prenosi CNN.
Iranske oružane snage negirale su da su izvele napad dronom na Azerbejdžan, nakon izvještaja da su dva drona, koja su letjela iz pravca Irana, pala u blizini aerodroma u azerbejdžanskoj enklavi Nahčivan.
"Islamska Republika Iran negira da su njene oružane snage lansirale dron prema Republici Azerbejdžan", navodi se u saopštenju Generalštaba iranskih oružanih snaga koje je prenijela iranska novinska agencija Tasnim.
Krivicu za napad Iran je pripisao Izraelu.
"Takve akcije cionističkog režima, kojima se na različite načine pokušava narušiti odnos između muslimanskih zemalja, dobro su dokumentovane", navodi se u saopštenju.
Bonus video:
