Zbog rata na Bliskom istoku mogla bi da nastane najgora energetska kriza u svijetu u posljednjih nekoliko decenija, upozorio je danas šef Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol.
„Do danas smo gubili 11 miliona barela nafte dnevno, više nego u dvije velike naftne krize zajedno“, rekao je Birol u Nacionalnom pres klubu u Kanberi, u Australiji, poredeći sadašnju situaciju s krizama iz 1970-ih godina.
U to vrijeme, u svakoj od tih kriza, svijet je gubio oko pet miliona barela nafte dnevno, tako da, sabirajući te dvije krize, dobijamo 10 miliona barela dnevno, objasnio je Birol.
Pozivajući se na posljedice ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Birol je rekao da „sadašnja kriza predstavlja, u ovoj fazi, dvije naftne krize i kolaps tržišta gasa zajedno“.
Prema njegovim riječima, najmanje 40 odsto energetske infrastrukture tokom rata je „teško ili veoma teško oštećeno“ u devet zemalja Bliskog istoka.
„Nijedna zemlja neće biti imuna na posljedice ove krize ako se nastavi ovim putem. Stoga je neophodna globalna akcija. Privreda svijeta suočava se s velikom prijetnjom i iskreno se nadam da će ovaj problem biti riješen što je prije moguće“, dodao je Birol.
Rat na Bliskom istoku počeo je 28. februara američko-izraelskim napadima na Iran, koji je odgovorio napadima na Izrael i američke objekte u regionu. Izrael je 2. marta počeo i napad na Liban, tvrdeći da gađa uporišta pokreta Hezbolah, bliskog Iranu, koji napada Izrael.
Bonus video:
