Intenzivni razvoj jahtinga, kao javnosti najpoznatijeg segmenta nautičkog turizma, posljednjih nekoliko godina kod nas donio je i niz dilema u vezi sa zaštitom životne sredine.
Stručnjaci se slažu da je veliki broj jahti mnogo jasnija i prisutnija potencijalna ekološka opasnost nego što je to slučaj sa velikim trgovačkim, posebno putničkim brodovima. Jahte ne podliježu obavezi striktnog vođenja evidencija o stanju brodskih tankova nafte i ulja, dnevnika stroja niti, u većini slučajeva, imaju opremu za prihvat i tretman čvrstog otpada i fekalnih voda, kao što to imaju kruzeri.
Velike brodarske kompanije, suočene sa izuzetno rigoroznim kontrolama i kaznama od pomorskih administracija, danas svom osoblju na kruzerima daju otkaz i za slučaj bacanja pikavaca u more, dok to da li će i u kojoj mjeri zagađenja mora biti sa jahte, često zavisi samo od toga koliko je njen vlasnik ili skiper ekološki osviješćen.
Marina "Porto Montenegro" u Tivtu trudi se da u djelo sprovede najstrože standarde zaštite životne sredine, ali je lani u akvatorijumu prestižnog "igrališta za milijardere" bilo više incidenata sa izlivanjem nafte i zauljenih tečnosti u more.
Jedan od menadžera u tivatskoj marini Nikola Banović naglasio je da je ove godine broj takvih incidenata drastično manji.
Inače, u "Porto Montenegru" od početka godine do danas je sakupljeno i obrađeno oko 45 hiljada litara zauljenih voda.
"Mi svakako činimo sve što možemo da se preduprijedi svaki ekološki incident i imamo vrlo detaljno razrađen sistem rada u vezi sa ekološkom zaštitom. Prioritet nam je preventiva, jer kad se incident jednom desi, onda je kasno i mnogo je neefikasnije sanirati posljedice nečeg takvog, nego ga spriječiti prevencijom", kazao je Banović.
Jahtaši vole da stalno peru i glancaju svoje statusne simbole - skupocjena plovila, pri čemu se nerijetko koriste i nedozvoljene hemikalije
"U "Porto Montenegru" imamo najsavremeniji sistem za prihvat i prikupljanje svih vrsta otpadnih voda sa jahti, posebno takozvanih crnih, odnosno fekalnih voda. Korišćenje te usluge u našoj marini za sada je besplatno, upravo da bismo animirali nautičare da iskoriste ovu mogućnost i riješe se otpadnih voda sa jahte na propisan i ekološki prihvatljiv način", kazao je Banović, koji se kod predstavnika pomorskih vlasti Hrvatske interesovao kako je u tamošnjim marinama riješen problem pranja jahti.
Naime, jahtaši vole da stalno peru i glancaju svoje statusne simbole - skupocjena plovila, pri čemu se nerijetko koriste i nedozvoljene hemikalije, odnosno deterdženti koji nijesu biorazgradivi.
Takvih primjera, prema saznanjima “Vijesti”, ima i gotovo svakodnevno u „Porto Montenegru“, gdje se mogu vidjeti članovi posada sa četkama, šlaufima, ali i sapunicom od raznih deterdženata koja se sa nadgrađa i paluba jahti, niz bokove brodova sliva direktno u more.
Zabranjeni deterdženti
Direktor Uprave za sigurnost plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Hrvatske, kapetan Joško Nikolić kazao je da u Hrvatskoj nije uopšte dozvoljeno koristiti bilo kakve deterdžente, čak ni one koji nose oznaku da su biorazgradivi, za pranje jahti u marinama.
"Dozvoljeno je samo korišćenje čiste slatke vode za ispiranje broda od soli i ništa mimo toga, a i ta vrsta ispiranja obavlja se na posebno određenim mjestima, a ne svugdje u marini", prenio je iskustva susjedne države, koja je velesila na području nautičkog turizma.
Hrvatska je, inače, izuzetno rigorozna kada je u pitanju poštovanje pomorskih propisa i njeni državni organi nijesu skloni bilo kakvom "gledanju kroz prste" stranim bogatim i često razmaženim jahtašima, a Hrvati su posebno oštri u svakom slučaju narušavanja životne sredine sa brodova.
Galerija
Bonus video:
