To što su građane tokom istraživanja Unicefa o pandemiji Covid-19 ispitivali za koga su glasali na izborima i koje su nacionalnosti, iz agencije Ipsos pravdaju time da su to standardna pitanja u vezi sa demografijom i da je potrebno osigurati reprezentativan uzorak u vrijeme krize.
Tvrde i da cilj istraživanja nije utvrđivanje situacije na političkoj sceni, niti mjerenje rejtinga političkih partija, te da nemaju dovoljno podataka za tako nešto, jer su pitanja vrlo ograničena i fokusirana na koronavirus. Iz ove agencije poručuju da im je cilj isključivo mjerenje znanja, stavova i ponašanja u vezi sa aktuelnom situacijom...
Od kako je u Crnoj Gori registrovan novi koronavirus Unicef je sproveo nekoliko istraživanja, između ostalog, o stavovima građana o Covidu-19, higijenskim navikama stanovništva, stepena poštovanja mjera, izvorima informisanja...
Prvo istraživanje pokazalo je da skoro svi građani, njih 96 odsto, podržavaju mjere koje je Nacionalno koordinaciono tijelo uvelo zbog opasnosti od širenja koronavirusa. Da se pridržava ovih mjera, navodi 86 odsto građana, iako skoro jedna trećina priznaje da im to ne pada lako. Drugo istraživanje, između ostalog, pokazalo je da je najveća podrška građana zabrani svih privatnih i javnih okupljanja, samoizolaciji i karantinu (97 odsto) i zatvaranju ugostiteljskih objekata (96%).
Prema posljednjem istraživanju, objavljenom prošlog vikenda, najveće povjerenje kada je u pitanju tačnost informacija o novom koronavirusu uživa direktor Instituta za javno zdravlje (IJZ) Boban Mugoša, zatim direktor Kliničkog centra Jevto Eraković i pomoćnik direktora JZ Senad Begić, dok od relevantnih donosioca odluka na tu temu građani najviše vjeruju premijeru Dušku Markoviću.
Na pitanje zašto je podatak o tome za koga su glasali na parlamentarnim izborima 2016. i koje su nacionalnosti od značaja za istraživanje, generalni direktor IPSOS-a Vladimir Raičević kazao je da je za njih samo u prvom istraživanju bilo neophodno imati ova dva pitanja.
“A u daljim istraživanjima smo imali samo pitanje o nacionalnosti radi obezbjeđivanja adekvatnog uzorka. Bitno je reći da Unicef nije tražio ova pitanja, kao što ih ne traže ni drugi naši klijenti, već se radi o standardnim pitanjima u vezi sa demografijom koja su dio svih naših istraživanja i za koja su zaduženi Ipsosovi stručnjaci za metodologiju istraživanja i statistiku.Takođe, ovi podaci se ne objavljuju, a poseban izazov je bio osigurati reprezentativan uzorak u vrijeme ove krize”, odgovorio je Raičević.
On je kazao da se prilikom prikupljanja podataka, posebno kada je vrijeme za to ograničeno i kada se radi onlajn ili preko telefona, dešava da važne kategorije stanovništva budu precijenjene ili potcijenjene u uzorku koji treba da bude nacionalno reprezentativan, odnosno da predstavlja cijelu zemlju.
“Dakle, naš cilj je postizanje reprezentativnog uzorka, odnosno uzorka koji po svim relevantnim karakteristikama odgovara strukturi populacije (treba da preslikamo populaciju na mali uzorak). Među gore pomenutim relevantnim karakteristikam spada sve što može značajno da utiče na rezultate istraživanja: pol, godine, obrazovanje, region, tip naselja, ali i nacionalnost, prethodno glasanje, nivo prihoda...”, tvrdi Raičević.
Iz agencije Ispsos kazali su da su od početka epidemije koronavirusa u Crnoj Gori sproveli više istraživanja na ovu temu, od kojih je jedan dio uz podršku Unicefa, i da se dobijeni podaci stalno koriste za prilagođavanje postojećih i pravljenje novih poruka za razne ciljne grupe - ljude raznih godišta, stavova, navika, sistema vrijednosti, jezika...
“Kako se situacija u Crnoj Gori mijenjala tako smo na nedjeljnom nivou prilagođavali upitnik i indikatore. Na primjer, naše posljednje istraživanje se fokusiralo na ekonomsku situaciju građana koja je jedan od ključnih izazova u ovoj krizi”, rekao je Raičević.
Ipsos: U toku je masovna promjena ponašanja
U Ipsosu tvrde da skoro svi građani, njih 92 odsto, smatraju da održavanje fizičke distance je jedini način da se uspori širenje koronavirusa.
Između ostalog, 92 odsto kazalo je da se pridržava ovih mjera, dok 75 odsto smatra da to isto radi i većina ljudi u njihovom okruženju.
“Iako 75 odsto građana navodi da se ljudi iz njihovog okruženja pridržavaju mjera, jasno detektujemo 20 odsto njih koji djelimično poštuju ove mjere. Upravo je ovo najveća opasnost, jer mislimo da naše ponašanje nije rizično, a jeste. Glavni razlozi za nepoštovanje mjera su uvjerenje da koronavirus nije toliko opasan, tj. ljudi misle da nije strašno čak i da se zaraze, kao i to što neki i dalje moraju da idu na posao, a možda najopasniji razlog je vjerovanje ljudi da zapravo ne mogu nikoga ni zaraziti”.
Raičević je rekao i da podaci svjedoče da je u toku masovna promjena ponašanja.
“Sada 99 odsto građana češće pere ruke, 90 odsto izbjegava kućne posjete, 87 odsto češće koristi dezinfekciona sredstva, 86 odsto izbjegava rukovanje...”.
Podaci o povjerenju korisni institucijama
Raičević je kazao da su pratili i povjerenje u institucije i ličnosti koje saopštavaju informacije o koronavirusu i da im tako ukazuju koliko su uspješni u komuniciranju raznih poruka o koronavirusu.
“Takođe, ovi podaci se koriste za odlučivanje unutar institucija da li je potrebno mijenjati glasnogovornike, zavisno od povjerenja koje imaju među raznim ciljnim grupama”, istakao je Raičević.
On je rekao da su podaci svih istraživanja nedvosmisleno ukazali na izuzetno visok stepen povjerenja u informacije koje se dobijaju od ljekara i Instituta za javno zdravlje.
“Ključne poruke kampanje o koronavirusu koje se tiču borbe protiv dezinformacija i lažnih vijesti su građane upućivale na provjeravanje informacija sa stručnjacima i zvaničnim sajtovima i društvenim mrežama relevantnih institucija. To je još jedan razlog zbog kojeg je bilo bitno kroz istraživanje saznati koliko je povjerenje građana u te institucije i njihove predstavnike”, zaključio je Raičević.
Bonus video:
