Pošta ne može dobiti matične brojeve roditelja za isplatu dječjih dodataka

"U konkretnom slučaju, Ministarstvo rada i socijalnog staranja vodi službenu evidenciju o nosiocima prava na dodatak za djecu za tačno određenu svrhu, te dalja obrada JMB-a ovih lica ne može se koristiti u svrhu komunikacije između stranke i organa koji vrši isplatu dječijeg dodatka", navodi se u dokumentu koji potpisuje Rutović

11105 pregleda 8 komentar(a)
Na uputnicama ne bi bili matični brojevi, Foto: shutterstock
Na uputnicama ne bi bili matični brojevi, Foto: shutterstock

Ukoliko bi Ministarstvo rada i socijalnog staranja dostavljalo jedinstvene matične brojeve (JMB) roditelja ili staratelja Pošti Crne Gore u svrhu njihove lakše identifikacije prilikom isplate dječijih dodataka, to ne bi bilo u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.

To je mišljenje Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) na čijem je čelu Željko Rutović.

Ministarstvo Admira Adrovića obratilo se krajem novembra AZLP radi davanja mišljenja da li je u skladu sa Zakonom da taj resor dokumenta koja se svakog mjeseca dostavljaju Pošti dopune sa kolonom o JMB, a koji se ne bi štampao na uputnicama već bi uvid u taj podatak imali samo šalterski radnici Pošte. Dalje, kako se u zahtjevu navodi, pristup JMB-u šalterski radnici u Pošti bi imali tek nakon uvida u njihov identifikacioni dokument i unosom u aplikaciju prilikom navedenih davanja. Takođe, navodi se da postoji značajan broj djece, odnosno njihovih roditelja ili staratelja, sa istim imenom, prezimenom i adresom – uglavnom se radi o b.b. adresama, pa je pri dostavi pošte nemoguće utvrditi identitet primaoca, zbog čega se ne može isplatiti dječiji dodatak.

"U konkretnom slučaju, Ministarstvo rada i socijalnog staranja vodi službenu evidenciju o nosiocima prava na dodatak za djecu za tačno određenu svrhu, te dalja obrada JMB-a ovih lica ne može se koristiti u svrhu komunikacije između stranke i organa koji vrši isplatu dječijeg dodatka", navodi se u dokumentu koji potpisuje Rutović.

U mišljenju se dalje navodi i da Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti nije propisana vrsta ličnih podataka koji se obrađuju za određenu svrhu, te sa aspekta zaštite ličnih podataka naglašava se da je JMB lični podatak čija su namjena i način obrade propisani zakonom, iz čega proizilazi da se on ne može dostavljati trećoj strani na korišćenje bez pravnog osnova i čija dalja obrada se ne može vršiti u situacijama kada je moguće svrhu ostvariti na drugi način.

U dokumentu se navodi da je bitno naglasiti da se radi o malom procentu dječijih dodataka, od ukupnog broja pređviđenih uputnica za isplatu koje Pošta Crne Gore preuzima od Ministarstva rada i socijalnog staranja, a koji se ne mogu realizovati usljed neprecizne adrese nosilaca prava na dodatak za djecu ili činjenice da postoji određeni broj korisnika sa istim imenom i prezimenom, kao i u situacijama kada isti nije bio na prijavljenoj adresi.

U situacijama u kojima se ne može realizovati isplata dječijeg dodatka koje navode u zahtjevu, Savjet AZLP smatra da je Ministarstvo dužno da vodi ažurnu službenu evidenciju na osnovu podataka koje nosioci ovog prava dostavljaju u prijavi za ostvarivanje prava na dodatak za djecu, a koji su u obavezi da prijave svaku promjenu adrese prebivališta djeteta.

Bonus video: