ZAPOSLENI U BRODOGRADILIŠTU BIJELA PORUČUJU

Nijedan brod neće izaći iz dokova ako se ne uvaže naši zahtjevi

Jedan od radnika tvrdi da mu devet godina nisu uplaćivani doprinosi za radni staž , a da mu je od bruto zarade za to vrijeme “skinuto” 30.630 eura , o čemu ima i potvrdu iz Fonda PIO
74 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 01.07.2015. 14:07h

Zaposleni u Jadranskom brodogradilištu Bijela okupili su se danas na kapiji firme kako bi izrazili negodovanje zbog juče uvedenog stečaja.

Od države koja je većinski vlasnik kompanije traže da im se na isplate otpremnine prema važećem kolektivnom ugovoru, što znači 24 zarade plus 500 eura po svakoj godini radnog staža. Zahtjevaju i povezivanje radnog staža, isplatu zimnica i drugih zarada, naknade za podstanare , kao i da se u stambeni fond uplate sredstva od 2 odsto bruto zarade kompanije na godišnjem nivou.

Ove zahtjeve predaće predstavnicima Vlade CG, odnosno nadležnom ministarstvu i ako do petka ne budu prihvaćeni radikalizovaće proteste.

“Nijedan brod neće izaći iz Bodogradilišta, ako ne ispune naše zahtjeve”, kazao je dosadašnji predsjednik Sindikata i član pregovaračkog tima Gligo Tomanović na današnjoj konferenciji za novinare.

Na remonotu u Bijeloj su trenutno tri broda , a sjutra stiže još jedan. On je naveo da se radnicima duguju tri plate: za april, maj i jun i pola plate za mart.

Gigant crnogorske pomorske privrede, koje je radilo punih 88 godina, je na koljenima. Zbog duga od preko šest ipo miliona eura za poreze I doprinose Privredni sud je proglasio stečaj, a radnici su , kako ističe Tomanović, dovedeni pred svršen čin. Iako su upravo oni najzaslužniji što je ta kompanija svih proteklih godina bila prepoznata kao uspješna na zahtjevnom medjunarodnom tržištu brodoremonta, sa oko 100 remontovanih brodova godišnje i milionskim prihodima.

“Imali smo razumijevanje za sve nedaće kroz koje je Brodogradilište prolazilo, nadajući se da će biti bolje. Trudili smo se da ničim ne ugrozimo taj proces, o čemu svjedoči i veliki broj kvalitetno urađenih remonta”, naveo je Tomanović, naglašavajući da zaposleni nisu protiv kvalitetne privatizacije, ali da država prethodno mora ispuniti obaveze prema zaposlenima.

“Kako je moguće da se u Brodogradilištu godišnje u prosjeku remontuje 100 brodova, samo od januara do sada remontovano je 30 brodova, a da kompanija posluje sa gubitkom “, pitaju Mladen Krivokapić i Zoran Jovetić.

Jedan od radnika tvrdi da mu devet godina nisu uplaćivani doprinosi za radni staž , a da mu je od bruto zarade za to vrijeme “skinuto” 30.630 eura , o čemu ima i potvrdu iz Fonda PIO.

“Mnogi među radnicima su podstanari, kreditno zaduženi i školuju djecu, pa su zbog neprimanja zarade dovedeni u stanje bijede”, tvrdi jedan od prisutnih radnika i kao ilustraciju navodi da su neke njegove kolege prinuđeni da hljeb koji primaju uz topli obrok u Brodogradilišta, nose kući.

Od oko skoro 400 radnika, 70 je steklo uslove za prijevremenu penziju , a 126 je dobilo otpemnine.

Kako će teći process proizvodnje odlučiće stečajni upravnik Žarko Ostojić, koji je bez prisustva novinara , danas razgovarao sa dosadašnjim mengmentom i predstavnicima radnika Brodogradilišta.

Radnici protiv prodaje imovine kroz stečaj

Podsjećamo da je Savjet za privatizaciju nakon četiri neuspjela tendera, lani najavio da će kroz programirani stečaj naći investitora za Brodogradilište. Zainteresovanost je pokazalo nekoliko kompanija, a ciljevi su, kako je tada saopšteno iz Vlade, da se prodajom imovine obezbijede sredstva kojima će se namiriti povjerioci: radnici koji nakon privatizacije neće ostati da rade u kompaniji, dugovi prema državi, prema kooperantima i dobavljačima i prema bankama na osnovu kredita.

Ukupno oko 15 miliona eura. Cilj je i da se od prodaje obezbijede značajna sredstva za investiranje u program remonta jahti i mega jahti.

Galerija