Bjelopoljski malinari nezadovoljni su predlogom hladnjačara da otkupna cijena bude 95 centi po kilogramu. Konačna cijena će biti poznata danas nakon sastanka sa malinarima i hladnjačarima sa sjevera u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Cijenu su hladnjačari ponudili bjelopoljskim malinarima nakon sastanka sa predstavnicima Opštine. Malinari tvrde da je svako bavljenje ovih poslom besmesleno i neisplativo ukoliko cijena bez premija bude ispod 1,2 eura.
Predsjednik udruženja “Malina Polimlja” Andrija Delić je kazao da na predloženu cijenu malinari ne mogu da zarade nijednu platu.
“Troškovi proizvodnje na jednom hekatru je 75 centi po kilogramu, bez branja. Znači troškovi branja su 40 centi po kilogramu i plus pet centi oko prevoza, smještaja i hrane. Cijena koju su ponudili hladnjačari ne može da pokrije ni troškove proizvodnje ni branja, i na tu cijenu nema zarade. Vjerujte da je zbog svih ovih stvari malinarstvo na sjeveru u dubokoj krizi i da je pitanje šta će se desiti sa gajenjem maline”.
Delić objašnjava da malinari nemaju ništa protiv da i hladnjačari zarade ali da ovako ispada da rade samo za njih.
“Posljednje tri godine stalno smo u minusu. Možemo da shvatimo da je loše bilo prošle godine, jer je maline bilo mnogo svuda u Evropi, a slično je bilo i u Srbiji, a i roba je bila slabijeg kvaliteta. I mi možemo da pretrpimo i godinu, dvije u minusu, ali već treću godinu smo prinuđeni ili da ugasimo malinjake, da ih počupamo, jer ne možemo dalje da fukcionišemo, nemamo sredstava”.
On napominje da ovo nije jedini problem u malinarstvu, koje sve više zapada u krizu.
“Prvi problem neorganizovanost i hladnjačara i svih. Međutim, mi smo već od jula prošle godine, na početku berbe, počeli da radimo na organizaciji berbe za ovu sezonu. Mogu se pohvaliti da smo na nivou klastera kojem pripadaju i hladnjačari, proširili kapacitete, riješili broj gajbi koji je godinama bio problem, zatim smo malinarima preko IFAD projekta dali neke vrste subvencija za mehanizaciju, asfaltiranje oko četiri kilometra. Sve se radilo na pospješivanju“, kazao je Delić, dodajući da je sve to uzalud ukoliko ostane ponuđena cijena.
Zbog svih problema sve je veći broj poljoprivrednika koji se odlučuju za neku drugu granu, najviše njih je otišlo u jagodare, a neki su krenuli sa sadnjom paprike.
Uz sve navedeno, ističe Delić, pojavila se bolest koju ispituje Biotehnički fakultet, a u pitanju je sušenje zasada.
“Ekspert UN za poljoprivredu i ishranu Andrej Janmark je kazao da su Ukrajina, Poljska, Srbija i BiH crne statističke rupe kada je u pitanju malina, što znači da ih u tim zemljama nema”.
Delić dodaje da malinu neće otkupljivati po ponuđenoj cijeni.
“Naći ćemo neke druge načine. Pokušaćemo nešto druge da se snađemo ali na tu vrstu ucjene ili nečega sličnog, nećemo pristati”.
Što se tiče podrške Opštine Bijelo Polje da subvencioniše malinare sa 10 centi po kilogramu, Delić kaže da je trebalo da ta pomoć, kao i pomoć koju očekuju od ministarstva ide malinarima, ali da sa ponudom hladnjačara ispada da rade za hladnjačare.
“Ta podrška treba da ide nama proizvođačima da pospješimo proizvodnju. Postalo je čudno da je ta podrška u suštini nama zarada. Eto na to se svelo”.
Isto misli i malinar Sead Hodžić, ističući da malinari već nalaze alternativne načine otkupa.
“Mi bismo trebali da postavimo našu prodajnu cijenu, vi kada pođete u market, imate tamo istaknutu prodajnu cijenu. Sada vidimo da hladnjačari i ove kao i prošle godine gledaju šta će dati Opština i Ministarstvo da oni daju što manju otkupnu cijenu”, kazao je Hodžić, dodajući da neće pristati na ucjene.
Malinari su za razliku od prošle, kada su zbog problema oko otkupa prosuli više stotina kilograma maline ispred zgrade Opštine, ove godine izuzetno zadovoljni saradnjom i predlogom čelnika.
“Ono što me je jako obradovalo je što je predsjednik Smolović pomenuo da bi trebalo kupiti liniju za dalju proizvodnju, odnosno finalnu proizvodnji, tipa džemovi, marmalade ili sokovi i to bi bilo jedino rješenje opstanka malinarstva u Bijelom Polju”.
Sekretar Sekretarijata za ruralni razvoj Jasmin Ćorović je kazao:
“Što se tiče Opštine, malina je berzanska roba i visinu, odnosno cijenu određuje tržište, mi se ne možemo miješati u samo tržište. Ono što svakako možemo da kažemo je da će Opština i ove godine podržati proizvodnju maline. Već su određena sredstva od 50 hiljada eura koje će se dati našim proizvođačima i to po 10 centi po otkupljenom kilogramu maline”, kazao je Ćorović, dodajući da će Opština nastaviti da pomaže klasteru kako bi ne samo riješili probleme, već i proširili proizvodnju.
Nemam ti kad
Hladnjačari Bole Nedović (“Ekopromet”) i Rade Raičević (“Senzal”) nisu željeli da govore o otkupnoj cijeni.
Nedović je kazao da izjavu može dati nakon što se cijena utvrdi poslije razgovora sa ministarstvom danas, a Raičević da izjavu ne može da da zbog prezauzetosti.
Bonus video:
