Ministarstvo poljoprivrede: Vlada se odgovorno ponašala prema šumskom resursu

Navode da je primarni cilj Ministarstva u reagovanju na tekst pod naslovom „Komšije čuvaju šume i griju se na crnogorska drva“, bio da “argumentovano demantuje netačne i paušalne tvrdnje iznijete u ovom tekstu, a ne hvaljenje, kako novinar maliciozno navodi u odgovoru, iako i za pohvalu postignutih rezultata u oblasti šumarstva prilično ima mjesta”

6661 pregleda 3 komentar(a)
Polemika o načinu upravljanja šumskim dobrom: Sjedište Vlade, Foto: Arhiva
Polemika o načinu upravljanja šumskim dobrom: Sjedište Vlade, Foto: Arhiva

Povodom odgovora novinara “Vijesti” na reagovanje Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja na tekst „Komšije čuvaju šume i griju se na crnogorska drva“, a pod naslovom „Hvale se izvozom onoga što drugi žele da smanje“, objavljenog juče, odgovorio je resor Vlade.

Navode da je primarni cilj Ministarstva u reagovanju na tekst pod naslovom „Komšije čuvaju šume i griju se na crnogorska drva“, bio da “argumentovano demantuje netačne i paušalne tvrdnje iznijete u ovom tekstu, a ne hvaljenje, kako novinar maliciozno navodi u odgovoru, iako i za pohvalu postignutih rezultata u oblasti šumarstva prilično ima mjesta”.

“Ministarstvo je jasno demantovalo tvrdnje novinara da se iz Crne Gore nekontrolisano izvozi ogrevno drvo, kao i trvdnju da Odluka o ograničenju izvoza drvnih sortimenata nije na snazi. S tim u vezi zahvaljujemo “Vijestima” na objavljivanju grafikona koji pokazuje pozitivne efekte sprovođenja Odluke, kroz značajno smanjenje izvoza neobrađenog drveta u odnosu na period prije donošenja odluke (58 puta manje u odnosu na 2015. godinu ili 41 put manje nego u 2016. godini). Demantovali smo i trvdnje da se ova Vlada nije odgovorno ponašala prema šumskom resursu, kao što to rade države u okruženju koje su zabranile sječu. Relevantne međunarodne studije na koje smo se pozvali jasno ukazuju da se u zemljama u okruženju značajno više drvne mase koristi od godišnjeg prirasta (Albanija 146%, Kosovo 156%), dok je u Crnoj Gori 41 odsto. Nastojeći da opravda svoje navode, novinar u odgovoru, zamjenom teza i klasičnim spinom, uvodi sada primjer treće države u okruženju (Bosne i Hercegovine). Međutim, prema citiranoj studiji, činjenica je da je obim sječe u BiH 89% od godišnjeg prirasta, što znači više nego duplo u odnosu na Crnu Goru. Neki od ključnih argumenata novinara su i konstatacije tipa „rekao jedan ekolog da se jedan peletar hvalio, kako pelet pravi od čistog bukovog drveta sa planinskih masiva Crne Gore“, što dovoljno govori o pristupu i ozbiljnosti u obradi teme i ide u prilog činjenici da je osnovna namjera prvobitnog teksta bila da se na netačan i neargumentovan način prikaže loš odnos Vlade prema načinu upravljanja šumskim dobrom. Zahvaljujemo vam se na prilici i da saopštimo još jedan pozitivan podatak, a to je da je Crna Gora u okviru međunarodnog NORAD projekta prikazana kao jedini svijetli primjer na Zapadanom Balkanu u oblasti suzbijanja bespravnih aktivnosti u šumarstvu. Riječ je o projektu koji podržava norveška vlada i u kome su učestvovali regionalni nezavisni eksperti za Zapadni Balkan. Crna Gora je označena kao jedina država koja ima akcioni plan i koja ga sprovodi u praksi. Ni ova informacija nije puko hvaljenje, nego iznošenje činjenica koje dolaze sa relevantnih adresa. Očigledna namjera novinara je i da relativizuje pojam proizvodnje gotovog proizvoda, kao što je pelet i njegov izvoz. Po logici novinara, koji navodi da nije pogriješio kada je naveo da se pelet koristi kao ogrev, mogli bi i električnu energiju (koju značajan dio stanovništva koristi za grijanje) staviti pod istu carinsku tarifu. Tačno je da se pelet koristi za ogrev, ali je u prosjeku četiri puta skuplji od ogreva u sirovom stanju, što nije zanemarljiva dodata vrijednost. Naši privrednici su u posljednjih pet godina u unapređenje prerađivačkih pogona i proizvodnju peleta uložili značajna sredstva, oko 10 miliona eura”, odgovor je Ministarstva.

Odgovor novinara u sjutrašnjem broju

Bonus video: