Stranci se javili da tumače tarife Centralne banke

Ustavni sud angažovao je dva univerzitetska profesora iz inostranstva koji su dostavili stručna mišljenja kako bi pomogli ovoj najvećoj sudskoj istanci da donose mišljenje o zakonitosti odluke o tarifama Centralne banke, navedeno je “Vijestima” iz Ustavnog suda.

Ustavni sud od aprila ove godine pokušava da na domaćim visokoškolskim ustanovama, državnom Pravnom i Ekonomskom fakultetu pronađe stručnjake koji bi prihvatili da ekspertskim mišljenjem pomognu o odlučivanju u ovom slučaju, ali su u oba slučaja odbijeni.

Ministarstvo finansija, kojim rukovodi ministar Novica Vuković, je preko kancelarije zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore 13. maja prošle godine pokrenulo inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke o tarifama (naknadama) Centralne banke. Ove tarife su povećale troškove Ministarstva finansija u korist Centralne banke.

CBCG, kojom rukovodi guvernerka Irena Radović, je zatim dva puta mijenjala odluke i djelimično smanjila naknade dok je postupak njihove ocjene bio u toku. Ustavni sud je zatim odbacio inicijativu Ministarstva uz obrazloženje da osporena odluka više ne važi, pa je tri dana kasnije samostalno po službenoj dužnosti pokrenuo novi postupak ocjene tarifa, koji je i dalje u toku

“Nakon što su Ekonomski i Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore odbili da pruže stručnu pomoć u predmetu ocjene ustavnosti i zakonitosti Odluke o utvrđivanju tarife po kojoj se obračunavaju naknade za vršenje usluga koje obavlja Centralna banka Crne Gore, Ustavni sud angažovao je dva univerzitetska profesora iz inostranstva. Oba profesora dostavila su stručna mišljenja, koja će biti razmotrena u okviru dalje ustavnosudske analize ovog predmeta”, navedeno je iz ove institucije “Vijestima” na pitanje da li su angažovali nekog drugog da im pomogne u ovom slučaju.

Pravni osnov za angažovanje stručnjaka, kako su objasnili, sadržan je u članu 46 Zakona o Ustavnom sudu, kojim je propisano da Sud u toku rada na predmetu može zatražiti stručno mišljenje stručnjaka iz odgovarajuće oblasti, u skladu sa Poslovnikom.

“Istim članom propisano je pravo angažovanih stručnjaka na nagradu i naknadu troškova. Sredstva za ovu vrstu angažovanja obezbijeđena su budžetom Ustavnog suda, na poziciji konsultantskih usluga”, navedeno je iz Ustavnog suda.

Ekonomski fakultet je prvi krajem maja odbio da pomogne Ustavnom sudu uz obrazloženje da su se svi od trideset dva nastavnika u akademskim zvanjima (doktori nauka) izjasnili da nemaju stručne reference da u tome učestvuju.

Ustavni sud je od stručne komisije Ekonomskog fakulteta tražio da im odgovori da li je ovakvo normativno uređenje u skladu sa relevantnim međunarodnim ekonomsko-finansijskim standardima, da li je uobičajno da se za iste usluge normativno urede nejednaki iznosi naknada za poslovne banke i državne organe i da se tako stave u nejednak položaj, kao i da li uspostavljanje tih razlika ima utemeljenje u međunarodnim finansijskim standardima.

Zatim je slično mišljenje zatraženo od Pravnog fakulteta, međutim oni su im u junu odgovorili da nisu u mogućnosti da postupe po zahtjevu i formiraju radni tim, jer nakon upućenog poziva za izražavanje interesovanja za izradu stručnog mišljenja, kao i naknadnog upoznavanja sa drugim uslovima angažovanja, među nastavnicima, članovima akademskog osoblja Pravnog fakulteta, nije bilo dovoljno zainteresovanih za formiranje tročlanog radnog tima..

CBCG nakon što je mijenjala odluku o tarifama tražila od Ustavnog suda da obuistavi postupak “ jer je osporeni propis prestao da važi”.

Ustavni sud je ranije saopštio da je ponovo pokrenuo postupak jer Savjet CBCG “ni u novoj Odluci o tarifama nije propisao dovoljne i mjerljive kriterijume za utvrđivanje visine tarife po kojoj se obračunavaju naknade za vršenje usluga koje obavlja CBCGentralna banka.”

Direktiva i uredbe EU, dodaje Ustavni sud, daju preporuke na koji način se naknade mogu obračunavati, ali je na nacionalnom nivou obaveza i odgovornost Savjeta CBCG da zadovolji principe koje postavlja Ustav.

“Ustavni sud cijeni da, iako je donijeta nova Odluka sa dodatim obrazloženjem, sa aspekta ustavnopravnog zahtjeva vladavine prava, nijesu jasni kriterijumi i stvarni troškovi koji opredjeljuju da se na ovaj način napravi razlika između Glavnog državnog trezora u odnosu na druge korisnike platnog prometa”, piše u rješenju o pokretanju postupka.

Nakon što su Ekonomski i Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore odbili da pruže stručnu pomoć u predmetu ocjene ustavnosti i zakonitosti Odluke o utvrđivanju tarife po kojoj se obračunavaju naknade za vršenje usluga koje obavlja CBCG Ustavni sud angažovao je dva univerzitetska profesora iz inostranstva, kazali su iz suda.

Šta je bilo sporno Ministarstvu finansija

Ministarstvo finansija je ospodio dio Odluke o utvrđivanju tarife po kojoj se obračunavaju naknade za vršenje usluga vrhovne monetarne institucije u dijelu koji se odnosi na platni promet u inostranstvu, gdje se za izvršavanje transakcija preko računa Centralne banke naplaćuje naknada od 0,20 odsto vrijednosti naloga, a najmanje 10 eura. Takođe, sporan je i dio koji se odnosi na platni promet u zemlji gdje u RTGS sistemu komercijalne banke plaćaju 1,50 eura po nalogu bez obzira na iznos novčanih sredstava koja se prenose, dok Glavni državni trezor (Ministarstvo finansija) plaća proporcionalnu naknadu od 0,10% od iznosa svakog naloga što, kako se tvrdi u incijativi za ocjenu ustavnosti, znači da kod većih iznosa plaća znatno više.

Konstatovano je da ovakav tarifni model ima negativne implikacije po efikasnost javnih finansija, te se stiče utisak da se Glavni državni trezor diskriminatorski, dodatno i neopravdano finansijski opterećuje.

Nakon što je incijativa pokrenuta viceguvernerka Zorica Kalezić je “Vijesitma” kazala da naknade koje se naplaćuju za izvršavanje platnih transakcija za potrebe države nisu mijenjane 20 godina.

“Posebno je važno naglasiti da naknade koje se naplaćuju za izvršavanje platnih transakcija za potrebe države nisu mijenjane 20 godina, uprkos promjenama na finansijskom tržištu i rastu operativnih troškova, čime CBCG pokazuje odgovoran pristup prema javnim sredstvima”, kazala je ranije Kalezić.