Evropski sud za ljudska prava presudio u korist Crne Gore

Pored postupka za utvrđenje ništavosti predmetnog ugovora, podnosilac predstavke je, kako su naveli, pred domaćim sudovima uporedo vodio i drugi postupak protiv predmetnog preduzeća radi povraćaja nepokretnosti i naknade štete
0 komentar(a)
Evropski sud za ljudska prava, Foto: Shutterstock
Evropski sud za ljudska prava, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 21.06.2018. 12:58h

Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu u predmetu Vujisić protiv Crne Gore, odlučio je u korist države na osnovu Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.

Iz Vladine službe za informisanje saopšteno je da je predstavka bila podnijeta zbog navodne povrede jednog od aspekata Konvencije (prava na obrazloženu presudu) i Protokola (zaštite imovine).

“Osnov za pokretanje predstavke je bio građanski spor između fizičkih lica zbog ništavosti ugovora o zakupu poslovnog prostora zbog postojanja privremene mjere”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je podnosilac predstavke bila osoba rođena 2005. godine poslije smrti svog oca, kao vanbračno dijete, a kao njegov jedini nasljednik pravosnažno je oglašen u julu 2009.godine i pri tom upisan u katastarske knjige kao vlasnik cjelokupne očeve imovine.

“Između njegovih stričeva i određenog preduzeća u novembru 2008.godine zaključen je ugovor o zakupu poslovnog prostora na luksuznoj lokaciji, čiji je vlasnik bio njegov otac. Podnosilac predstavke je tužbom tražio utvrđenje ništavosti tog ugovora zbog postojanja privremene mjere koja je prethodno bila određena na predmetnoj imovini”, pojasnili su iz Vlade.

Oni su kazali da je presudom Vrhovnog suda Crne Gore odbijena njegova tužba za ništavost takvog ugovora, zbog čega se podnosilac predstavke žalio ESLJP da je ta presuda bila arbitrarana suprotno Konvenciji, kao i da su presudom njegova imovinska prava bila ugrožena suprotno Protokolu.

“Pored vraćanja predmetnog poslovnog prostora, podnosilac predstavke je zahtijevao i naknadu nematerijalne štete u iznosu od 30 hiljada EUR, kao i naknadu materijalne štete od države u iznosu oko 460 hiljada EUR, koje bi ostvario od zakupa za vrijeme trajanja spornog ugovora”, kaže se u saopštenju.

Pored postupka za utvrđenje ništavosti predmetnog ugovora, podnosilac predstavke je, kako su naveli, pred domaćim sudovima uporedo vodio i drugi postupak protiv predmetnog preduzeća radi povraćaja nepokretnosti i naknade štete.

“Tokom tog postupka podnosilac predstavke je u jednom trenutku povukao dio tužbenog zahtjeva u pogledu naknadu štete protiv tog preduzeća, a drugi je pravosnažno okončan u njegovu korist presudom Vrhovnog suda i poslovni prostor koji je bio predmet spornog ugovora o zakupu predat mu je u državinu u novembru prošle godine”, dodaje se u saopštenju.

Kako su kazali, analizirajući okolnosti slučaja, ESLJP utvrdio je da nakon vraćanja spornog poslovnog prostora, okolnosti na koje se žalio podnosilac predstavke više ne postoje.

“Imajući u vidu činjenicu na koju je Zastupnik ukazao u svojim izjašnjenjima, da je podnosilac predstavke u drugom postupku povukao zahtjev za naknadu materijalne štete, pri čemu je istu naknadno potraživao od države pred ESLJP, taj Sud je našao da je tom radnjom podnosilac predstavke spriječio domaće sudove da odlučuju o njegovom zahtjevu”, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da je iz tih razloga utvrđeno da je žalbama podnosioca predstavke adekvatno i u dovoljnoj mjeri udovoljeno, zbog čega je ESLJP odlučio da izbriše predstavku sa liste predmeta jer je razriješena.

Ta odluka ESLJP je pravosnažna danom donošenja i podnosilac predstavke nema pravo žalbe.

Bonus video: