izvjestilac u Evropskom parlamentu Tonino Picula:

"Članstvo u EU ne smije biti alibi za političke blokade, ograničen napredak Crne Gore u pravosudnoj reformi..."

Zvaničnici EP i Evropskog Savjeta ukazali na prioritete Crne Gore, a to su vladavina prava, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, sloboda medija. Zbog najava da najveća opoziciona stranka neće učestvovati u radu Skupštine, pa ni u radu Odbora za reformu izbornog zakonodavstva, želim naglasiti - od izuzetne je važnosti da Skupština funkcioniše kao centralno mjesto demokratskog političkog djelovanja, a kohabitacija između predsjednika i premijera bude konstruktivna i u skladu sa Ustavom, rekao je Picula

18186 pregleda 34 reakcija 13 komentar(a)
Pet godina negativne ocjene EK za slobodu medija: Picula u EP, Foto: Vijesti cg
Pet godina negativne ocjene EK za slobodu medija: Picula u EP, Foto: Vijesti cg

Članstvo u Evropskoj uniji (EU) ne smije biti alibi za političke blokade, kao i političku manipulaciju bilo koje političke opcije, poručio je sinoć izvjestilac za Crnu Goru u Evropskom parlamentu Tonino Picula.

“Upravo suprotno, politički dogovor ili savez za evropska pitanja uprkos političkim razlikama je od presudne važnosti za ubrzanje procesa pristupanja u EU”, rekao je Picula tokom rasprave o Izvještaju za Crnu Goru za period 2019-2020.

On je u izvještaju konstatovao “ograničen napredak u pravosudnoj reformi”:

“Crna Gora već ima mehanizme za osiguravanje sudske i tužilačke nezavisnosti, ali ih treba djelotvorno koristiti, nadogradnja treba da bude odmjerena i načelo podjele vlasti se ne smije biti dovedeno u pitanje”, rekao je, navodeći da je rasprava o izmjeni tužilačkog zakona detaljno praćena.

Pozivajući se na tranziciono iskustvo koje je imala Hrvatska, on je predstavljajući izvještaj, rekao da treba prihvatiti pozitivne elemente dosadašnjeg političkog nasljeđa, nadograditi ih i učini efikasnijim.

Picula, kao i predstavnik Evropskog savjeta, portugalski ministar vanjskih poslova Augusto Santos Silva i šef Delegacije EP za odnose sa Crnom Gorom Vladimir Bilčik su uz pohvale mirnoj tranziciji vlasti i prihvatanje nove metodologije za pregovore sa EU, potencirali zahtjeve za reformama u oblasti vladavine prava, rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i slobodu medija - posebno otkrivanja napadača na novinare i medije. Visoki zvaničnici su takođe ukazali da bi sve preporuke Venecijanske komisije Savjeta Evrope trebalo ispoštovati, a uz evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija pozitivno su se izjasnili o nužnosti pomoći Crnoj Gori kako bi riješila problem prezaduženosti, ukazujući na opasnost od kineskog uticaja zbog kredita za auto-put.

Zvaničnici EP i Evropskog Savjeta takođe su kritikovali politiku bojkota parlamenta koju sada vodi Demokratska partija socijalista DPS.

“Zbog najava da najveća opoziciona stranka neće učestvovati u radu Skupštine, pa ni u radu Odbora za reformu izbornog zakonodavstva, želim naglasiti - od izuzetne je važnosti da Skupština funkcioniše kao centralno mjesto demokratskog političkog djelovanja, a kohabitacija između predsjednika i premijera bude konstruktivna i u skladu sa Ustavom”, rekao je Picula.

On je kazao da se očekuje potpuna primjena sugestija VK i pozvao kažnjavanje napadača na novinare i unapređenje slobode medija koja je u posljednjih pet godina, kako je rekao, u Izvještajima EK ocijenjena bez napretka.

Picula je pozvao i na veću zaštitu manjina koje nemaju predstavnike u vlasti, osudio pokušaj imenovanja ulice imenom ratnog zločinca kao i tendenciju da se relativizuje genocid u Srebrenici.

“Na to se pravovremeno reagovalo”, dodao je.

On je kazao da na osnovu posljednjeg istraživanja 76,6 odsto građana podržava članstvo u EU, dok pozitivno mišljenje o EU ima 80 odsto građana, što je, kako je rekao, obaveza Uniji da da zamah proširenja.

Picula je rekao i da Crnoj Gori međunarodne finansijske institucije treba da pomognu kako bi repogramirala dug ka Kini, koji ozbiljno ugrožava javne finansije, ali ima i političke i ekonomske posljedice.

Santos Silva najavio je za kraj juna međuvladinu konferenciju sa Crnom Gorom i Srbijom, dok je Varhelji kazao da bi ona mogla biti početkom juna.

Silva je rekao je da je proces integracije zahtjevan, čestitao je Crnoj Gori na napretku do sada, “ali i dalje se moraju sprovesti reforme”.

Dodao je da će vladavina prava uticati na sveukupne reforme i ukazao da će nova metodologija za pregovore staviti “u okvir reformu javne uprave, vladavinu prava, kao i ekonomske kriterijume”.

Vladimir Bilčik je rekao da je Crna Gora na raskršću i da je nova većina preduzela neke korake koji mogu biti problematični. Kazao je da bi bilo loše po Zapadni Balkan ako se Crna Gora okrene istoku.

“Brine me usvajanje izmjena Zakona o tužilaštvu, zato što dovodi u sumnju reforme u pravosuđu i tu bi Crna Gora trebalo da slijedi smjernice Venecijanske komisije i evropskih institucija. Ne možete preuzeti samo ono što vam se sviđa, nego sve što evropski partneri traže”, poručio je Bilčik.

Picula je u izvještaju pohvalio i borbu protiv organizovanog kriminala, i osudio prijetnje smrću, koje su posljedica toga.

Poslanik EP Tomas Vajc je potvrdio da su u pitanju prijetnje vladinim zvaničnicima zbog, kako je kazao, hapšenja mafijaških šefova.

“Zbog toga treba pohvaliti Vladu. U oblasti pravne države čine se važni koraci... Vlada je preuzela orgoman dug za gradnju auto-puta i to od Kineza i treba pomoći Crnoj Gori da ga vrati,” rekao je Vajc.

Poslanica iz Hrvatske Željana Zovko kazala je u raspravi o Piculinom izvještaju da je “Zapadni Balkan poput vlaka smrti u zabavnom parku”.

“Oni koji su gore svakog momenta se mogu spustiti dolje. Crna Gora prema mom mišljenja treba da pojača napore u poboljšanju položaja nacionalnih manjina, poštovanja jezika, tradicije i kulturne baštine”, rekla je Zovko.

Pozvala je Vladu Crne Gore da sa susjedima riješi bilateralna pitanja, da udovolji pitanjima sukcesije - posebno u pitanju vojne imovine. Takođe i da se riješe ratni zločini i pitanja nestalih.

Varhelji: Vlada predana reformama u ključnim oblastima

Oliver Varhelji je kazao da rasprava u EU pokazuje da se Zapadni Balkan tretira kao privilegovan partner EU i da on podržava put Crne Gore ka Uniji. Rekao je da će ključan biti napredak u vladavini prava, ali da su neophodni rezultati u slobodi medija, suzbijanju organizovanog kriminala i korupcije.

“Vidjeli ste da je vlada predana reformamam u ključnim oblastima. Skupština jača participaciju, ali treba više dijaloga kako bi se postigao stvarni napredak u izboru sudija. Crna Gora je dva puta tražila mišljenje VK i nadam se da će riješiti sva preostala pitanja u zakonskom smislu, ali i njegovom sprovođenju,” kazao je komesar.

Ukazao je da je prošle godine bilo zastoja, navodeći da je razlog tome kako pandemija, tako i izbori u Crnoj Gori.

“Jako je važno da se nađu finansijki aranžmani, kako ne bi došlo do velikih rizika,” rekao je.

Varhelji je kazao i da je nedavno bio na Zapadnom Balkanu kako bi isporučio prve doze vakcine Fajzer-Bajontek. Podsjetio je da će 651.000 vakcina Fajzer biti isporučena regionu između maja i avgusta, a Crnoj Gori 42 hiljade.

“Prve isporuke vakcina će omoguti da svi zdravstveni radnici i ranjive grupe budu vakcinisani,” rekao je Varhelji.

Preporučujemo za Vas